Jedan od najliberalnijih domaćina Eura ugostit će četiri utakmice

Glavni grad Nizozemske izabran je za domaćina skupine C, a osim domaće izabrane vrste na travnjak Johan Cruyff Arene istrčat će i reprezentacije Ukrajine, Austrije i Sjeverne Makedonije. Osim tri dvoboja prve faze natjecanja u njemu će se odigrati i jedan susret osmine finala.

Iako su na njegovom području pronađeni arheološki ostaci iz doba neolitika, 10 stoljeće računa se kao početak izgradnje grada. Prvo naselje nastalo na obali Amstela izgradili su lokalni farmeri, a upravo je lokacija odredila i samo njegovo ime. U pronađenom dokumentu iz 1105. Wolfger van Amstel spominje ga kao 'Amstelredam'. U kasnijim dokumentima nazvan je i 'Amestelledamme'.

Stalnom lokacijom Amsterdam je postao tek nakon velike poplave 1170. godine, koja je odnijela dio kopna te je on tako zaradio izlaz na more. Nešto kasnije u njegovoj je blizini izgrađena i brana i nakon toga naselje se širilo do danas poznatog najnaseljenijeg nizozemskog grada s više od milijun i pol stanovnika uključujući prigradski pojas.

17. stoljeće zlatno je doba Amsterdama, period tijekom kojeg je postao najbogatiji grad zapadnog svijeta. Brodovi su iz njegove luka plovili na sve strane svijeta; prema Baltiku, Sjevernoj Americi, Africi, ali i Indoneziji, Indiji te Brazilu. Upravo su njegovi trgovački putevi postali temelji svjetske pomorske trgovine. Prva banka otvorena je 1609. godine.

Iduća dva stoljeća Amsterdam je živio jednim potpuno drugačijim životom. Njegov napredak je stopiran, a svoje je najteže dane doživio i proživio tijekom Napoleonskih ratova kada je Nizozemska postala dijelom Prvog Francuskog Carstva. Ipak, sam kraj 19. stoljeća povjesničari nazivaju drugim zlatnim dobom ovog grada. Izgrađene su željeznica, koncertna dvorana, nekoliko muzeja, a sve u vrijeme kada je i njega dotakla Industrijska revolucija.

I baš kada se Amsterdam počeo širiti i van svog centra, Europa je ušla u Prvi svjetski rat. Iako je Nizozemska tijekom njega zadržala neutralnost grad je pogodila nestašica hrane i resursa za grijanje. U periodu između dva rata područje oko njega pogodila je nova veća poplava, a teška se vremena nastavljaju i nakon 10. svibnja 1940. kada je Treći Reich preuzeo kontrolu nad državom.

Sačuvane građevine, posebno u židovskoj četvrti, danas imaju statuse spomenika, a tri kanala (Herengracht, Keizersgracht, Prinsengracht) nalaze se na UNESCO popisu svjetske baštine. Najveći projekt u novijoj povijesti je izgradnja gradskog metroa koja je započela 2003. godine, a sve je dovršeno 2018. Najveći izazov, osim financiranja čitavog projekta, bilo je očuvanje zgrada u centru, a kako je ta zadaća najozbiljnije shvaćena izgradnja je stopirana nekoliko puta, kada god bi se naišlo na nove poteškoće prilikom izvedbe ranijeg plana.

Današnji Amsterdam, koji je prijestolnicom postao 1983. godine, najviše je prepoznat po svojoj slobodi i liberalnosti, ali i po više od 100 kilometara kanala. Posjetiteljima je upravo vožnja po njima, nakon unajmljivanja bicikla, najdraži način upoznavanja grada. Po broju kanala nalazi se ispred Venecije, a zanimljivo je da ima više mostova i od Pariza. A očuvanih vjetrenjača, jednog od sinonima čitave Nizozemske, ostalo je osam.

A kada su u pitanju 'must' turistička obilježja u tu kategoriju prije svega ulazi Kuća Anne Frank, Stara crkva, Westerkerk crkva, glavni trg Dam s kraljevskom palačom, trgovačka ulica Kalverstraat, plutajuća cvjetna tržnica, interaktivni muzej piva, državni muzej Rijksmuseum, Rembrandtplein trg, Albert Cuyp tržnica, Jordanska četvrt te Leidseplein kao središte noćnog života. Amsterdam je poznat i po svojoj Crvenoj četvrti,

A najfotografiranije obilježje Amsterdama su njegove nagnute kuće uz kanale i samu rijeku Amstel. Zbog pješčanog tla kuće su građene na desetak drvenih stupova koji su s vremenom utonuli u tlo što je rezultiralo nagnućem kuća u kako kojem smjeru. Glavni željeznički kolodvor stoji na devet tisuća stupova, a kada je u pitanju njihov ukupan broj procjenjuje se da Amsterdam dana stoji nas 11 milijuna stupova.

Stadion nosi ime jednog od najvežih

Johan Cruijff Arena od 1996. godine dom je AFC Ajaxa i nizozemske reprezentacije. Do 2018. godine nosila je naziv Amsterdam Arena. U godinu dana, od kandidature za Ljetne olimpijske igre 1992. godine pa do početka gradnje nacrti su se mijenjali čak nekoliko puta.

U konačnom planu uklonjena je atletska staza i fiksirani krov, izgradnja je trajala tri godine, a stadion je službeno otvorila kraljica Beatrix 14. kolovoza 1996. godine. Ajax je premijeru protiv Milana izgubio s 0:3.

Ajaxov stadion stadion je četvrte Uefa kategorije, s ukupnim kapacitetom od 55.500 sjedećih mjesta, a kompleks uključuje i klupski muzej. Prije djelomične renovacije 2015. godine, zbog oblika krova koji je prekrivao jedan dio travnjaka čime je zaklanjao prirodnu svjetlost, travnjak se mijenjao oko četiri puta godišnje.

Nadolazeće Europsko prvenstvo drugo je koje će se odigrati na ovom stadionu. 2000. su na njemu odigrane utakmice skupine D (Nizozemska - Češka 1:0, Francuska - Nizozemska 2:3), skupine C (Slovenija - Španjolska 1:2), četvrtfinale između Turske i Portugala (0:2) te polufinalni okršaj između Nizozemske i Italije koji je odlučen nakon raspucavanja s bijele točke, a otišao je na stranu Italije (1:3).

Što se klupskih natjecanja tiče, na amsterdamskom stadionu odigrano je finale Lige prvaka 1998. godine u kojem je Real Madrid s 1:0 porazio Juventus. U finalu Europske lige odigranom 2013. godine Chelsea je svladala Benficu s 2:1.

Za Euro 2021. godine odobreno je puštanje u prodaju 25 posto kapaciteta.  

FOTO: user32212 / Pixabay