No, ovo se zove ugodno iznenađenje

Ne znam kako vi, ali ja vraški uživam.

Nisu još tako davna vremena kada je, primjerice, veliko finale Lige prvaka između Milana i Juventusa ostavilo traume brojnim zaljubljenicima u nogomet od kojih se bilo teško oporaviti. Bez omalovažavanja, tih nesretnih 0:0 možda je također imalo svoju nogometnu vrijednost i povijesnu težinu, ali jeste li poslije utakmice otišli na spavanje zadovoljni što ste spiskali dva do tri sata na nečije trčanje za loptom po livadi?

A sada, svega dvije ili tri loše utakmice u neprestanih deset dana akcijom nabijenih dvoboja.

Umjesto usputne zanimacije uz igranje Playstationa, utakmica Južne Koreje i Alžira postaje glavni predmet pažnje, i ostavlja virtualne Messije, Ronalde i Neymare u drugom planu. Morate pokupiti ženu s posla ili dijete kod bake, ali morate stići tamo i natrag u samo 15 minuta jer iščekujete napeto drugo poluvrijeme Kolumbije i Obale Bjelokosti? Kladili ste se, jasno, na Argentinu protiv Irana, a jedva ste dočekali iranski protunapad u samoj završnici i malo vam je žao što ga Iranci ipak nisu realizirali? Ne stignete ni po onu vrećicu čipsa nadohvat ruke jer Gana upravo juri izjednačenje protiv SAD-a, a onda začas opet primi gol?

"Već se tri minute nije dogodilo ništa zanimljivo... pripremite se, to znači da će pasti barem dva gola u narednih šest sekundi", sažetak je jednog od komentara iz raznih tekstualnih prijenosa na stranim portalima.

Na kraju krajeva, viđena je i utakmica koja je završila 0:0, a digla je gledatelje, kako na stadionu, tako i pred televizorima, na noge. Treba li reći više?

Vjerojatno nije bilo nikoga tko je požalio svoju odluku da do sitnih sati prati ogled "nekih tamo" Hondurasa i Ekvadora, a malo je tko prije početka natjecanja planirao ostati budan zbog njih, riskirajući da mu šef, roditelj, žena ili dijete samo nekoliko sati kasnije poprijeko odmjerava tamnu nijansu podočnjaka.

Podočnjaka koji ocrtavaju ponovno probuđenu iskonsku, dječačku "radost loptanja između dva gola".

Čak i ako bi u bližoj ili daljoj budućnosti zaredale slabije partije, nogomet si je ovoga ljeta u efikasnom blitzkriegu stvorio novi, golemi kredit koji će trajati danima, mjesecima, godinama - ovisno o razini zaluđenosti najvažnijom sporednom stvari na svijetu.

Svaka čast Kostarikama, Nizozemskama, Suarezima i Benzemama ovog turnira, svim momčadima i pojedincima koji su nositelji viđenih uzbuđenja. Međutim, dosadašnji je pobjednik Svjetskog prvenstva, dame i gospodo, poprilično neočekivano... nogomet.