Administracija, birokracija, afere: HOO ima novac, ali pitanje je gdje ide

Nekadašnja svjetska juniorska prvakinja, trostruka olimpijka te kasnije direktorica Hanžekovićevog memorijala, Ivana Brkljačić, objavila je podatke uoči izbora za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora koji su na rasporedu 29. srpnja. Podatke koji su vrlo intrigantni i koji odbacuju mitove i zablude o manjku novca za hrvatske sportaše.

(Podaci su prikupljeni pomoću AI alata i iz javnih financijskih planova i službenih baza MOO-a za OI Pariz 2024. i ZOI Peking 2022. Moguća su odstupanja, no omjeri veličina ostaju neupitni.)

Puno ljudi

Hrvatski olimpijski odbor ima 83 zaposlenih ljudi u uredima što je u rangu najvećih europskih sportskih velesila. Nizozemska kao druga sportska europska sila s 51 olimpijskom medaljom ima zaposleno 75 ljudi, Švedska s 29 medalja 55 zaposlenih, a Mađarska s 20 medalja ima 37 zaposlenih. Slovenski olimpijski odbor ima 35 zaposlenih.

Male nacije osvajaju medalje

Po omjeru medalja na milijun stanovnika Hrvatska je na 1.84 medalje u prosjeku, dok je Slovenija na 4.76 medalja, a recimo Norveška na nevjerojatnih 8.18 medalja u prosjeku. Jedan San Marino s 34 tisuće stanovnika ima tri medalje s olimpijskih igara, sve tri iz Tokija. Island s manje od pola milijuna stanovnika ima četiri medalje.

"Naši sportaši rade fantastične stvari, ali po broju stanovnika nismo nikakav usamljeni fenomen", istaknula je Brkljačić.

Proračun

Treća zabluda je da nema novca u hrvatskom sportu i da HOO ne raspolaže značajnim sredstvima. HOO u 2026. godini ima proračun od 64 milijuna eura što ih stavlja u europski vrh. Nizozemska ima 55 milijuna eura, Švedska 47 i pol milijuna, a Norveška 40 milijuna eura.

Previše zaposlenih

Već smo napisali da Hrvatski olimpijski odbor ima 83 zaposlenika. Za usporedbu, Velika Britanija ima 90 zaposlenih (nešto više od 60 milijuna stanovnika), a Italija 100 zaposlenih (oko 60 milijuna stanovnika), ali obje države imaju neusporedivo više stanovnika te bolje i organiziranije sportske sustave.

U sport se ulaže dovoljno

Prema podacima Eurostata (COFOG GF0801), Hrvatska od javnog novca za sport i rekreaciju ulaže 1,3 posto svih državnih i lokalnih rashoda što je oko 0.6 posto BDP-a. To je iznadprosječno za Europsku uniju.

Međutim, tu se onda javlja kudikamo veći problem s distribucijom novca koji otpada na administrativni aparat nacionalnih saveza umjesto da maksimalan iznos ide za infrastrukturu, trenere i sportaše.

Zaključak je da novca ne nedostaje, proračun je dovoljno velik, država izdvaja dovoljno novca za potrebe Hrvatske koja ima nešto manje od četiri milijuna stanovnika. Samo što se čini da se ne raspoređuje onako kako bi trebao. Kada rezimiramo posljednjih nekoliko mjeseci, onda je to sasvim jasno.

Mini kronologija

Policija i USKOK su 13. ožujka ove godine ušli u prostorije Hrvatskog skijaškog saveza jer je na granici Slovenije i Italije zaustavljen voditelj logistike Nenad Eror s oko 120 tisuća eura neprijavljene gotovine. Dan kasnije Vedran Pavlek dao je ostavku na funkcije u savezu, ali već je tada bio izvan Hrvatske. Uhićen je u Kazahstanu, a iznos o kojem se govori je oko 30 milijuna eura.

Uslijedila je afera sa sinom glavnog tajnika HOO-a Siniše Krajača kojem je Hrvatski judo savez plaćao privatno ljetovanje i račune za piće u Poreču preko povezanih troškova. USKOK je ponovno imao pune ruke posla, a nekoliko dana kasnije Krajač senior je javno odgovorio na optužbe i tvrdio da je ucjenjivan.

Tijekom travnja Hrvatski šahovski savez podnio je kaznenu prijavu protiv bivšeg glavnog tajnika Alojzija Jankovića zbog sumnji u financijske malverzacije i kršenje zakona. Prijava je podnesena nakon višemjesečnog unutarnjeg nadzora tijekom kojeg su utvrđene nepravilnosti. Prema pisanju medija navodna šteta iznosi oko 190 tisuća eura.

Početkom svibnja predsjednik HOO-a Zlatko Mateša javno je istaknuo da ne planira dati ostavku na funkciju. Međutim, polovicom svibnja održana je dugačka sjednica Vijeća HOO-a na kojoj je Marijan Kustić dao ostavku na poziciji dopredsjednika i iz Vijeća.

Uslijedio je i PNUSKOK-ov nadzor upravo nad Matešom i njegovom suprugom Blankom zbog sumnjivog trošenja javnog novca zbog korištenja službenog automobila, putnih karata i dnevnica. Pod visokim pritiskom, ali i činjenicom da su mu najjači savezi poput nogometnog okrenuli leđa, Mateša je podnio ostavku 16 dana nakon što je rekao da to neće učiniti.

Još malo...

Još polovicom lipnja saborski zastupnik Marin Miletić najavio je kaznenu prijavu protiv Hrvatskog stolnoteniskog saveza zbog sumnji u utaju poreza i carine, krivotvorenja isprava i zloupotrebu povjerenja. Osumnjičeni su bivši predsjednik saveza Zlatko Pospiš, glavni tajnik Goran Radanović i direktor društva Hrvatskog stolnoteniskog saveza Renato Čengić.

Tu je i prijava protiv HOO-a koji je iz državnog proračuna, prema posebnim propisima, od 2021. do 2025. godine dobio više od 231 milijun eura što je 95 posto ukupno ostvarenih prihoda. HOO je obaveznik javne nabave, a od 519 sklopljenih ugovora, njih 517 sklopljeno je bez otvorenog javnog natječaja. I dok se za neke radila ograničena nabava, neke su stvari išle narudžbenicama.

"Ukupna vrijednost ugovora bez otvorenih natječaja je najmanje 4,78 milijuna eura. Iz HOO-a izvučen je novac zaobilaženjem propisa i kroz "cijepanje" javne nabave", dodao je Miletić.

I tako dalje. I tako dalje...

Koliko je sportskih karijera i života promijenjeno jer "nije bilo novca"? Koliko je novca "otišlo u vjetar", nije i neće nam vjerojatno nikada do kraja biti poznato.

Što sada?

Prije dolaska u HOO, Mateša je bio ministar u vladi i premijer, a zatim i zastupnik u Hrvatskom saboru. Tko su kandidati za preuzimanje funkcije i jesu li drugačiji od svog prethodnika?

Dragan Primorac, nekadašnji ministar u vladi Ive Sanadera, a kasnije i HDZ-ov kandidat na predsjedničkim izborima. U njegovom timu je već ranije spomenuti Krajač za kojeg se vežu afere.

Nakon njega kandidaturu je predao prim. dr. Miroslav Buljan te na koncu i dr. Josip Varvodić. Varvodić, predsjednik Hrvatskog plivačkog saveza, dobio je potporu Hrvatskog rukometnog saveza i Hrvatskog nogometnog saveza, no tek trebamo vidjeti koliko će mu to pomoći. Međutim, utjecaj dva vrlo jaka saveza mogao bi biti velik.

"Pitanje za sve njih glasi: Hoćete li nastaviti održavati mit o "siromašnom i malom sustavu", ili ćete napokon napraviti reda, racionalizirati administraciju i preusmjeriti ove milijune tamo gdje stvarno pripadaju – djeci, sportašima, trenerima i sportskim objektima?", objavila je Ivana Brkljačić.

U nekom idealnom svijetu čelnici sportskih saveza ne bi imali nikakve veze s politikom, ali u takvom svijetu ne živimo pa dobijemo to što dobijemo. Možda su ova događanja korak u pravom smjeru, a možda će se i dalje nastaviti po istom. Možemo se nadati da je u pitanju ovo prvo.

Za potpuni zaključak ipak bismo trebali imati detaljnu analizu rashoda HOO-a, nacionalnih sportskih saveza te je usporediti s drugim državama koristeći istu metodologiju.