HOO: 'Hrvatska se treba što više kandidirati za sportska domaćinstva'

Iz uvodnog govora domaćina konferencije, predsjednika HOO-a Zlatka Mateše, za izdvojiti su poruke da moramo napokon promišljati sport kao industriju te da su ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja uistinu znatni.

"Uzmimo samo u obzir što su Splitu donijele Mediteranske igre 1979. ili Zagrebu Univerzijada 1987. - promijenile su vizure tih gradova. Uz Svjetsko prvenstvo u krosu 2024. godine u Medulinu, koje smo već dobili, sada imamo mogućnost biti domaćini i trima višesportskim natjecanjima. Vjerujem da ćemo ugostiti ljetni EYOF u Osijeku te Svjetske igre na pijesku u Istri 2025., kao i Europske igre u Splitu 2027. godine, koje bi bile i najveći sportski događaj ikad organiziran u Hrvatskoj", kazao je Mateša.

Podsjetivši na neke velebne uspjehe hrvatskog sporta - od skijaških pothvata obitelji Kostelić „u državi takoreći bez snijega“ i Goranova osvojenog Wimbledona s pozivnicom za turnir do svjetskog srebra i bronce naših nogometaša - predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović kazao je da smo zemlja izvanrednih sportskih rezultata te da u razvoju hrvatskog gospodarstva u obzir treba uzeti i sport kao jedan od njegovih važnih faktora.

Govoreći o raznim pozitivnim aspektima organizacije velikih sportskih natjecanja, državni tajnik za sport u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak apostrofirao je podatak da je za 80 natjecanja u razdoblju od 2018. do 2022. uloženo čak 135 milijuna kuna.

Dojmljivu studiju, na temu Ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja - s posebnim osvrtom na Hrvatsku, prezentirao je izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Globan. Kroz njegovo izlaganje, s konkretnim primjerima iz drugih država, ali i domaćim iskustvima iz prošlosti (MI u Splitu, Univerzijada u Zagrebu), neupitno su potvrđeni iznimno pozitivni ekonomski, financijski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja, što uključuje i učinke za javne financije u državi. Pozitivni učinci manifestiraju se kroz rast zaposlenosti i produktivnosti, povećanje turističkih kapaciteta, porast investicija, utjecaj na imidž države i na zdravlje stanovništva uslijed povećanih tjelovježbenih aktivnosti motiviranih sportskim događajima…

Globan je podsjetio i na podatke iz satelitskog računa sporta, koji je upravo HOO promovirao 2020., također u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore: sport generira 3,75 posto ukupnog BDV-a u Hrvatskoj, a 74 posto sa sportom povezane potrošnje pretvara se u BDV. Autor studije potom je sudjelovao i u panel raspravi o ekonomskim i društvenim učincima organizacije velikih sportskih natjecanja. Panelisti su također bili i predsjednik Hrvatskog auto i karting saveza Davorin Štetner, savjetnica predsjednika HGK Mirjana Čagalj, ovlašteni porezni savjetnik Ilija Braovac i predstavnica HOO-a Karla Milinović.

Štetner je govorio o vrlo pozitivnim iskustvima s organizacijom SP-a u reliju, Milinović o financijskim i brojnim drugim učincima hrvatskog domaćinstva rukometnog Eura 2018. u Poreču, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, Braovac o potrebi poreznih olakšica za sponzore i ulagače u sport, kao i potrebi bolje komunikacije između sustava sporta i porezne uprave, a Čagalj o sportskoj infrastrukturi, s konkretiziranjem teme na stanje objekata u Splitu.

"Hrvatska se treba više uključivati u kandidature za organizaciju velikih sportskih natjecanja i očekujem da će joj dvadesete godine ovog stoljeća donijeti iskorak na tom području", zaključio je Tomislav Globan.

Konferenciju u Hrvatskoj gospodarskoj komori moderirao je glavni urednik SPTV-a Jura Ozmec, nazočio joj je i ravnatelj Uprave za sport Ministarstva turizma i sporta Krešimir Šamija.