Više od 100 sportašica i sportaša na edukaciji HOO-a pod nazivom Dani sigurnog sporta

Prvi dan dvodnevnog skupa, usmjerenog na sport kao sigurno okruženje za sve dionike, otvorio je pozdravnim govorom predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, ustvrdivši da je ovo vrlo značajno okupljanje jer i roditelji moraju znati u kakvo okruženje šalju djecu na treninge, a zbog loše demografske slike u Hrvatskoj, zadaća je privući što više djece u sport iz male baze od oko 700.000 stanovnika mlađih od 19 godina.

Proslavljena olimpijka i dopredsjednica HOO-a Barbara Matić istaknula je važnost osjećaja sigurnosti u sportu, "budući da mnogi sportaši provedu u njemu velik dio života". Poručila je mladim sportašima da ne smiju dopustiti nikakvu diskriminaciju i nasilje, a na taj slijed misli nadovezala se i predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu Morana Paliković Gruden, istaknuvši da je najvažnije osvijestiti i prepoznati problem te pronaći metode za djelovanje na njegovu otklanjanju.

Na temu Što je siguran sport?, govorila je kroz vrlo dojmljivu prezentaciju izv. prof. dr. sc. Zrinka Greblo Jurakić s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i članica međunarodnog stručnog tima Vijeća EU koje se bavi načelima sigurnog sporta. Posebno zanimljiv dio bili su pozitivni i negativni potencijali sporta, pri čemu je istaknula da su "u okruženju u kojem se osobna dobrobit sportaša podređuje sportskom uspjehu, češće prisutni različiti oblici nasilnog ponašanja koji mogu imati snažan negativan učinak na tjelesno i mentalno zdravlje sportaša, na rezultat i motivaciju za daljnje bavljenje sportom."

Kroz interaktivno predavanje STOP nasilju u sportu: Prepoznavanje online i seksualnog nasilja, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i klinička psihologinja te voditeljica Centra za zdravlje mladih, Ella Selak Bagarić, uspjele su i aktivno uključiti u edukaciju nazočni auditorij, ali i dobiti neke relevantne odgovore. Pravobraniteljica za djecu priopćila je da su u prošloj godini stigle 52 prijave u području zaštite djece u sportu, ali niti jedna od samih sportaša.

Dodala je da je pravo sportaša zaštititi tjelesni i psihički integritet, djelovati u okruženju bez nasilja, a obveza im je ne šutjeti, odnosno prijaviti sve nepravilnosti nadležnim institucijama. Psihologinja Selak Bagarić naglasila je da se nasilje u sportskom okruženju sve češće manifestira kroz digitalne kanale komunikacije, od kojih su najzastupljenije društvene mreže. Što se tiče seksualnog nasilja, kao vrlo kompleksnog oblika interpersonalnog nasilja, ono u sportu može biti prikriveno autoritetom, zatvorenim strukturama i kulturom šutnje.

Trećim predavanjem Suočavanje s pritiscima: Kako tvoje ponašanje može promijeniti tvoj put do uspjeha?, mentalna trenerica Sandra Đurijanček također je uspjela animirati sportašice i sportaše za sudjelovanje. Mentalni trening, pozitivni i negativni stres, intenzitet i fokus, krugovi kontrole.., sve su to pojmovi s kojima su se mnogi od njih susreli, a sad su dobili i naputke kako se s njima nositi u svakodnevnom životu, ponajprije usmjerenom na ritam treninga i natjecanja.

Panel diskusiju tematski naslovljenu Odnos trener - sportaš kroz vrijeme obilježili su iskustvenim i vrlo iskrenim iskazima aktualni i bivši sportaši i sportašice: Damir Martin i Mirna Rajle Brođanac (veslanje), Matea Parlov Koštro i Andrea Ivančević Petrač (atletika), Mia Šimunić (vaterpolo, danas izbornica ženske reprezentacije) te trenerski dvojac Mladen Katalinić (atletika) i Dinko Kremić (hrvanje).

U osvrtu na edukaciju, anketirani sportaši najčešće su za nju koristili izričaje: korisna, potrebna, poučna, zanimljiva i ohrabrujuća.