U ožujku zakon o sportu?

Po riječima ministra Primorca, o nacrtu zakona održano je više od 90 javnih rasprava, a razlog zbog kojeg do sada nije upućen u Sabor je kompleksnost pitanja i usklađenje koje zakon mora usuglasiti odredbe sa još tri do četiri ministarstva. "Ovaj zakon je nešto najbolje što se moglo dogoditi našem športu i plod je dvogodišnjeg rada Radne skupine od 15 vrhunskih stručnjaka koji su ponudili novu strategiju razvoja hrvatskog športa", kazao je Primorac.

Član Radne skupine i redoviti profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Siniša Petrović posebno se bavio izradbom modela privatizacije klubova, pri čemu su uzeti u obzir pozitivni primjeri iz više europskih zemalja, a najviše španjolski po kojem je uspješno privatizirano 38 nogometnih i 40-ak košarkaških klubova. "To ne znači da po tome modelu ne će moći biti privatizirani klubovi iz ostalih športova, ali će u nogometni i košarkaški morati raditi po njemu", rekao je Petrović, naglasivši kako je to prigoda da se zakonito riješi privatizacija, ali i prezaduženost športskih klubova, koji bi pretvaranjem u dionička društva trebali privući svježa ulaganja.

Novim zakonom Hrvatska će dobiti novu strategiju razvoja športa, koja bi trebala trajati najmanje osam godina i ne će ovisiti o promjeni vlasti, a najveća je novost uvođenje Nacionalnog vijeća za šport koji bi se trebao baviti strategijom razvoja hrvatskog športa. Također uređuje i odnose u športovima kojima se bave djeca i mladež, studenti, osobe s invaliditetom, zatim prava športaša, športske građevine, te stručne poslove u športu, o čemu je govorio pomoćnik ministra za šport Dražen Harasin. Istaknuo je da ni 30 posto od 10.000 ljudi koje rade u športu za to nemaju potrebne kvalifikacije. "Novi zakon propisuje kako potrebne kvalifikacije mogu steći vrhunski športaši, osvajači odličja na olimpijskim igrama i velikim športskim natjecanjima, kojima će se priznavati i potvrde njihovih međunarodnih športskih udruga.

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša naglasio je da će novi zakon omogućiti savezima i klubovima transparentnost poslovanja. Dodao je da je hrvatski šport naš najatraktivniji izvozni proizvod, te otklonio zabludu da se u hrvatskom športu "vrte" veliki novci.

"Po svim našim proračunima, savezi i klubovi ne raspolažu sa više od 40 milijuna eura godišnje, a kultura dobije 890 milijuna kuna proračunskog novca", rekao je Mateša i podsjetio da se država odrekla svojih potraživanja u klubovima, koja bez kamata iznose 500 milijuna, a s kamatama 700 milijuna kuna, te svoje ovlasti prenijela na lokalne zajednice koje će biti većinski vlasnici većine klubova koji se iz športskih društava moraju pretvoriti u športska dionička društva za koja vrijede ista pravila kao i za ostala dionička društva.

Na okruglom stolu bilo je i govora o Prijedlogu izmjena i dopuna zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, jer po riječima načelnika Uprave policije MUP-a Marka Rašića dosadašnji zakon nije policiji dao i provedbene mjere za djelovanje prije i posle športskih događaja. Ipak, policija je od 2003. godine, otkada je zakon stupio na snagu, privela i zadržala 2255 osoba koje su bile pod utjecajem alkohola ili droga i kojima nije dozvoljen ulaz na športska borilišta.

Izmjenama zakona bit će kažnjivo svako ulaženje u prostor gledališta koji je organizator namijenio navijačima suparničke momčadi, a organizatori će ubuduće morati angažirati redarsku službu u broju koji im budu sugerirali predstavnici MUP-a.

Većina sudionika u raspravi istaknula je neophodnost da Nacrt prijedloga zakona o športu što prije uđe u saborsku proceduru, jer se tijekom rasprave kroz dva čitanja mogu u njega dograditi nove odredbe koje će poboljšati status stručnih radnika u športu, ali i jasnije istaknuti obveze lokalnih zajednica da ne smiju vršiti prenamjenu objekta i zemljišta namijenjene športu. Isto tako očekuje se da bi, sukladno zakonskim odredbama, Nacionalno vijeće za šport, moglo propisati lokalnim zajednicama da izdvajaju određena sredstva za šport sukladno s njihovim proračunom.