Tko je najbolji od najboljih?

Više nije dobar kao prije, postao je ranjiv, dominacija se bliži kraju... Roger Federer vjerojatno je i sam čuo takav opis svoje ovosezonske "pustolovine" na Touru, ali brojke govore da baš i nije toliko oslabio. Istina, bilo je i neočekivanih poraza kakvi mu se nisu događali prošlih sezona, no svejedno je ponovno uzeo tri od četiri Grand Slam naslova (Australian Open, Wimbledon, US Open) i potvrdio prvo mjesto na kraju sezone već prije koji tjedan pobjedom u Baselu. Ako je i bilo slabijih mečeva, nije ih bilo puno.

Ipak, uza sve to, jasno je da prvi na svijetu neće biti baš spokojan uoči branjenja naslova u Kini. Na posljednja dva Masters Series turnira pretrpio je dva poraza od Davida Nalbandiana, u finalu Madrida i osmini finala Pariza, pa iako Argentinca neće biti u Šangaju, crv sumnje ipak postoji. Možda Federeru Šangaj ne dolazi u najboljem trenutku obzirom na formu u kojoj se nalazi.

Sve odgovore će, kao i uvijek, dati teren, a na njemu bi glavne prijetnje na putu do naslova trebali uputiti Rafael Nadal i Novak Đoković.

Nadal je ove godine ponovno dominirao na zemlji, s jedinim porazom od Federera u finalu Hamburga, finalom Wimbledona potvrdio je da je sve bolji na travi, a ima i zapaženih rezultata na tvrdoj podlozi na otvorenom (osvajanje Indian Wellsa) i u dvorani (finale Pariza). Glavni problem drugog na svijetu je što je ponovno u završnici sezone bio slabiji nego u prvom dijelu. S izuzetkom očekivane titule na zemlji Stuttgarta, prošlotjedno pariško finale uz poraz od Nalbandiana bilo mu je najbolji rezultat još od wimbledonskog finala.

Đoković će upamtiti ovu godinu kao dosad najuspješniju u karijeri, a prvi nastup na Masters Cupu poslužit će kao "šlag na tortu". Koliko će taj šlag biti sladak, ostaje za vidjeti, prvi srpski reket nadat će se popravljanju dojma iz nedavnog pariškog nastupa, kad je već u prvom pojavljivanju na terenu uhvatio samo pet gemova protiv Fabricea Santoroa.

Ono što je pokazao u Bercyju Đokoviću je ipak bila iznimka od pravila u sezoni s pet naslova, uključujući i one na Masters Series turnirima u Miamiju i Montrealu, ali i još niz drugih vrijednih rezultata. Na Grand Slam turnirima je dvaput bio u polufinalu (Roland Garros, Wimbledon), na US Openu dohvatio je svoje prvo finale na četiri najveća, a vrijedi izdvojiti da je bio uspješan i reprezentativno, predvodeći svoju zemlju do plasmana u Svjetsku skupinu Davis Cupa.

Vodeći trolist ove je sezone pokupio skoro svo vrhnje - kombinirano su uzeli sedam od devet Masters Series naslova (preostala dva, u Madridu i Parizu, pripala su Nalbandianu) i sve četiri Grand Slam titule, Federer na tri turnira, a Nadal već tradicionalno u Roland Garrosu. Pratiteljima na Entry i Race ljestvice ostale su, pak, samo "mrvice" s manjih turnira, Šangaj je prilika da se to promijeni.

Gledajući ovogodišnju "utrku za prvaka", prvi do vodeće trojice je Nikolaj Davidenko, no on se, iako to zasigurno ne voli vidjeti i čuti, ove godine ipak istaknuo drugim stvarima, a ne uspjesima s terena. Jedini naslov uzeo je na moskovskom Kremlin Cupu, ima četvrtfinale Australian Opena i polufinala Roland Garrosa i US Opena, no sve to ostalo je u sjeni afere s klađenjem nakon što je krajem srpnja u Sopotu predajom protiv Argentinca Martina Vassalla Arguella okončao svoj nastup već u osmini finala. Uplate na iznenađujući ishod tog meča, prolaz Vassalla Arguella u sljedeće kolo, naznačile su da se tu zbilo nešto mutno.

Povrh toga, na Davidenka se "zalijepila" i priča oko nedovoljnog zalaganja u trećem setu nedavnog susreta s Marinom Čilićem u osmini finala St. Petersburga, kad je hrvatski adut prošao sa 6:1 u trećem, a Rus dobio opomenu suca u stolcu zbog nedostatnog truda. Sličan razgovor sa sucem imao je i u porazu od Juana Martina Del Potra u Parizu pa je, nakon svega, pitanje u kakvom će se izdanju pojaviti u Kini. Ukoliko će biti ono iz St. Petersburga i pariškog Bercyja, s nizom dvostrukih pogrešaka kao glavnim problemom, u Šangaju mu se ne piše dobro.

Andy Roddick reducirao je jesenji kalendar dvoranskih nastupa u Europi na samo jedan turnir, uz poraz od Santoroa u prvom kolu Lyona, a ostatak je propustio navodeći probleme sa stopalom i koljenom. Nije tajna da je prvom američkom reketu u završnici godine najbitnije finale Davis Cupa protiv Rusa, krajem studenog i početkom prosinca u Portlandu, a uz taj glavni cilj upitno je koliko će biti motiviran za velike stvari u Šangaju. No, čim se pojavio u Kini, ne treba ga otpisati.

David Ferrer, Fernando Gonzalez i Richard Gasquet upotpunit će ovogodišnju postavu sudionika Masters Cupa s po jednim velikim rezultatom na Grand Slam turnirima kao glavnom preporukom. Ferrer ima polufinale US Opena, Gonzalez finale Australian Opena, Gasquet polufinale Wimbledona, a repriziranje nastupa iz ta dva uspješna tjedna moglo bi ih odvesti daleko i u Šangaju, iako nijedan od njih trojice dosad nema većeg iskustva s Masters Cupom. Točnije, ima ga jedino Gonzalez, prije dvije godine odradio je dva meča ušavši kao zamjena za Andrea Agassija.

Za razliku od prošle dvije godine i nastupa Ivana Ljubičića, ovog ćemo puta pratiti završnicu sezone u Kini bez hrvatskih aduta, iako su Ljubičić i Ivo Karlović u posljednjem tjednu "regularnog" dijela sezone u pariškom Bercyju još bili s izgledima za osiguranje ulaznice za Masters Cup. Mario Ančić je prošle godine bio rezerva, ovog puta otpao zbog preduge stanke zbog mononukleoze i ozljede ramena, no nadajmo se da će iduće godine priča biti drugačija za ponekog hrvatskog igrača. Ili više njih.

Početak je već sutra ujutro po hrvatskom vremenu, a finale sedam dana kasnije, sljedeće nedjelje. Hoćemo li ponovno vidjeti Federera s trofejem u rukama ili kruna ovog puta ide nekom drugom, doznat ćemo u narednih sedam dana.