Plivački projekt u Primorju: 'Vide se plodovi rada, nemamo seniore, ali kadeti su najbolji u Hrvatskoj'

Klub u kojem se u njegovim zlatnim vremenima plivali Miloš Milošević, Marko Strahija, Duje Draganja, Sanja Jovanović, Krešimir Čač i ostali trenutno je daleko od nekadašnjih dosega. No, kad na web stranici kluba pogledate popis natjecatelja, u oči upada to da uopće nema seniora!

Na popisu su samo kadeti, mlađi juniori i juniori, pa će vam puno zanimljivija biti rubrika Naš tim gdje ćete saznati da je direktorica kluba Sanja Jovanović, da je koordinator struke Krešimir Čač, a član Izvršnog odbora Marko Strahija.

I tu dolazimo na početka priče koju priča Krešimir Čač.

"Na proljeće prošle godine, kada sam još bio u Berlinu, saznao sam za tu priču koju je pokrenula Sanja Jovanović, sportska direktorica PK Primorje. Svi koji poznaju Sanju Jovanović znaju da ona ništa u životu neće raditi da bi bila druga na svijetu, pa je sa mnom razgovarala na tu temu i u tom smjeru. Nakon osam godina provedenih u Berlinu, što je za mene bilo jedno golemo životno iskustvo jer sam ima priliku raditi na svim razinama vrhunskog plivanja, od selekcioniranja djece u vrhunskom klubu, do vrhunskog plivanja u tamošnjem Olimpijskom plivačkom centru, meni se ta priča jako sviđala", priča Čač koji se odmah zainteresirao za cijeli projekt.

"Radio sam u Primorju kao voditelj škole plivanja od 2008. do 2013. godine i znam što Rijeka nudi i koje potencijale ima. Rijeka nema samo vrhunski bazen, nego ima bazen u kojem je američka plivačka reprezentacija rezervirala sve termine za sva velika natjecanja koja će biti u Europi kao svoju bazu. Trenirali su tu Amerikanci i uoči Svjetskog prvenstva u Budimpešti na kojem su osvojili rekordnih 45 medalja. I tu možemo staviti točku i više ni sekunde ne moramo raspravljati o tome imamo li ovdje uvjete za plivanje ili ne. Osim toga, pokazala su to i iskustva iz Njemačke, gradovi do 200 tisuća stanovnika su se nametnuli u raznim sportovima kao glavni centri, za razliku od milijunskih gradova koji pokazuju velike slabosti u nekim organizacijskim detaljima koji se javljaju u svakodnevnom životu. Djetetu je, primjerice, teško organizirati život u gradu od četiri milijuna stanovnika. Tako je trenutno u Njemačkoj glavni plivački centar Magdeburg, gdje su svjetski i olimpijski prvak Florian Wellbrock i cijela plejada njihovih sjajnih dugoprugaša, a sada ima se priključio i Ukrajinac Mihail Romančuk, četverostruki prvak Europe."

Čač je vrlo brzo u Rijeci prepoznao hrvatski Magdeburg.

"Odmah mi je bilo jasno da je Rijeka grad s najvećim potencijalom u Hrvatskoj i s velikom tradicijom u plivanju i da je to velika priča u kojoj želim sudjelovati. Napravili smo jedan poprilično velik elaborat gdje nam je osnovni cilj bio masovnost jer bez masovnosti nemate šanse stvoriti vrhunski sportski rezultat. Dakle, glavna nam je zadaća obuka neplivača, koja se pokazala nasušnom potrebom u Hrvatskoj jer previše se djece utopi svake godine i to je nešto što je nedopustivo. Nadalje nam je bio cilj kroz obuku neplivača dobiti djecu koja zavole taj sport kad uđu u školu plivanja, a mi želimo napraviti najbolji pogon škole plivanja, prema svim svjetskim standardima. Vrhunsko plivanje je naš najmanji pogon, zapravo poseban pogon koji čini možda dva do pet posto sve djece koja uđu u plivački sport. Mi imamo viziju, želju i strpljenje i znamo kako doći do toga što želimo i odlučili smo se za taj put."

Nekad odličan hrvatski plivač, a sad vrhunski trener pojašnjava i kako izgleda taj put.

"Povezali smo djecu koja su u dobi kadeta mlađih juniora i juniora i složili nekoliko mlađih ekipa. Imamo, nesumnjivo, talentirane djece u toj dobi, koja možda nisu počela trenirati prema tim našim standardima prije tri godine kada su počinjala, ali ni sada nije kasno za njih jer se u plivanju, eto, pokazuje da ima prvaka s 15, ali i s 30 godina. Selektiramo i mlade trenere. Uzeli smo ljude s fakulteta i stavili ih pod mentorstvo. Veliki problem je tržište rada jer kod nas nema puno kvalitetnih trenera koje možeš angažirati, a još je manje trenera koji su spremni za ovakvu priču jer sport nije rad od 8 do 15 sati, nego je to posao 24/7 s puno radnih vikenda. To je, zapravo, stil života i teško je naći takve ljude. Mi smo u nestašici gotovog kadra išli na varijantu da sami odškolujemo svoj kadar i to je bio jedan od mojih glavnih poslova – mentoriranje tih mladih stručnjaka."

U Primorju puno pozornosti daju edukaciji i smatraju ju ključnom za uspjeh projekta.

"Cijeli projekt, zapravo, ovisi o tome hoćemo li uspjeti oformiti tim stručnjaka što šireg i raznovrsnijeg znanja. Današnji rezultati u svjetskom plivanju ne dozvoljavaju trenerima neznanje. Mi zato na tjednoj bazi unutar tima pokušavamo pročitati što više znanstvenih radova, nakon čega analiziramo i korigiramo naše planove. Jer, ekipa stručnjaka koja vodi sportaše u 21. stoljeću, ako nije up-to-date, uz redovite analize i usporedbe s vrhunskim svjetskim standardima, vrlo brzo izgubi priključak s vrhom."

Čač kaže da se rezultati ovakvog promišljanja u PK Primorje već vide.

"Sada je prošlo godinu dana otkako radimo i mislim da su rezultati vidljivi. Mi nemamo seniore. Iako je riječ o seniorskom natjecanju, polovicu naše ekipe na Ekipnom prvenstvu Hrvatske činili su kadeti, ali naši su kadeti najbolji u Hrvatskoj. Mi imamo curice koje su oborile kadetski rekord Hrvatske u štafeti 4×100 mješovito, što pokazuje našu plivačku širinu. Mi imamo i dečke koji osvajaju medalje u kadetskoj konkurenciji. Imamo ekipu od desetak kadeta koji su sada na početku i mi se nadamo da će se oni za tri godine početi nametati u hrvatskoj reprezentaciji kroz Europske igre mladih i europsko juniorsko prvenstvo. Jer, naši kadeti nisu samo u hrvatskom vrhu, oni su svojim rezultatima konkurentni i u Europi."

Naravno, uspjeh cijelog projekta, barem kada je vrhunski sport u pitanju, cijenit će se kroz rezultate seniora.

"Sada s ekipom kojoj je prosjek starosti 14 godina nastupamo protiv ekipa kojima je prosjek 20 godina i nismo nimalo loši u toj situaciji. Točnije, na posljednjem Ekipnom PH plivačice su nam imale prosjek od 14.68, a plivači 17,34 godine. Imali smo daleko najmlađu ekipu, a u 85 posto utrka naši su plivači ostvarili osobne rekorde. Mislim da ćemo s ovim kadetima kad oni dođu do juniorskog uzrasta, a to će biti za četiri godine, biti super-konkurentni u hrvatskoj seniorskoj konkurenciji. Istovremeno će oni biti konkurenti i na europskoj juniorskoj sceni. Vjerujem, dakle, da ćemo za četiri godine imati jako veliki udio u osvajanju medalja na seniorskom prvenstvu Hrvatske, s odličnim pojedincima na europskom juniorskom prvenstvu."

'Novi početak' plivačkog kluba Primorje bio je, dakako, malo usporen i koronavirusom.

"Negativan trend priljeva djece zbog pandemije koronavirusa se i u našem klubu jako osjetio. Primorsko-goranska županija je po tom pitanju bila najgora u Hrvatskoj jer je lockdown najduže trajao. Izgubili smo dvije, tri generacije najmlađih. I kad smo počeli trenirati, puno roditelja zbog straha nije slalo djecu na treninge. Dvije godine se djeca, praktički, nisu ni upisivala na plivanje. Brojka od 400 do 500 članova kluba je izravna posljedica korone jer Primorje je prije uvijek imalo 750, 800 aktivnih članova."

Kada je riječ o popularizaciji kluba i plivanja uopće odlična je i zamisao klupskih čelnika da se PK Primorje grafički brendira kao – torpedo.

"Torpedo je sjajan marketinški potez vodstva našeg kluba. Ne znam kako je to u Riječanima promaklo već puno prije povezati grad torpeda s plivanjem. Mislim da je to vrhunska ideja. Naši klinci su oduševljeni tim rebrendingom, pa majice s klupskim obilježjima nose i u školi. U Rijeci postoji muzej torpeda, a mi želimo biti brzi kao torpedo i jasno je da cijela ta kampanja ima puno smisla", zaključuje Krešimir Čač. 

AUTOR: HOO, Redaktura

FOTO: PK Primorje