Od rijeke Dee u Aberdeenu do Bačvica i neosvojivog bastiona – dubrovačke plaže Danče: fascinantna povijest vaterpola

Međutim, za razliku od onih apsurda u tekstu splitskog banda, ovdje je riječ o činjenici. I dok čekamo nastup naših Barakuda na Europskom prvenstvu u Beogradu, nakon što smo u prethodna dva izdanja osvojili zlato i srebro kao domaćini u Splitu i Zagrebu, vrijedilo bi "otkriti" ovu zaista pomalo bizarnu činjenicu - kako je ovaj sport rođen upravo tamo u dalekoj provinciji na sjeveru Otoka.

Jer, vjerovali ili ne, rodno mjesto vaterpola je ni manje ni više nego – Aberdeen. Priča počinje u drugoj polovici 19. stoljeća, da, baš nekako u vrijeme kad je rođen i nogomet. Prvo ime sporta bilo je "aquatic hand ball", a još nevjerojatnije zvuči podatak da se prva vaterpolska utakmica odigrala 1870. godine – na rijeci Dee u ovoj škotskoj provinciji. Lopta je bila više nalik jajolikoj iz ragbija, čak su i pravila bila slična.

Samo par godine kasnije, u režiji London Swimming Association, vaterpolo je dobio pravila koja su bila već bliža, sličnija onima koja i danas uglavnom vrijede. "Otac" vaterpola, čovjek koji je stvorio vaterpolo kakvim ga danas znamo, zvao se William Wilson, koji je 1887. godine definiravši pravila igre, uz ključnu izmjenu, približivši ga više nogometu nego ragbiju. Osnovna novost je bila uvođenje vrata gola, na koja se šutira, umjesto linije do koje je trebalo donijeti i položiti loptu kao u ragbiju. Upravo zbog toga je neko vrijeme ovaj sport imao čak i ime "aquatic football" (vodeni nogomet).

Koncem 19. stoljeća vodeni nogomet doživio je veliku popularizaciju i na kontinentu, od Njemačke preko Mađarske, Austrije do Italije, pa je tako po prvi put uvršten i na program Olimpijskih igara 1900. godine u Parizu. S tom razlikom da onda na turniru nisu nastupale reprezentacije država nego klubovi, stoga je ovo idealno "tricky"cpitanje za pub kvizove – tko je bio prvi olimpijski slavljenik u vaterpolu, jer odgovor je: engleski Osborne Swimming Club iz Manchestera!

U Hrvatskoj je vaterpolo, logično, prvo zaživio u obalnim gradovima, pa je tako još 1908. godine osnovan HŠK Victoria na Sušaku, naš prvi klub, preteča današnjeg Primorja, splitski Jadran postoji od 1920. godine, a dubrovački Jug od 1923. I danas na splitskim Bačvicama stoji spomen ploča na kojoj piše da je upravo tu odigran prvi vaterpolski susret još 1908. godine, a prvu vaterpolsku loptu donio je – Fabjan Kaliterna, praški student, koji će nešto poslije na isti način biti među utemeljiteljima Hajduka. A vjerojatno malo Zagrepčana zna da su se još 1921. godine vaterpolske utakmice (i plivačke utrke) održavale na – Prvom maksimirskom jezeru.

Dubrovnik je pak – neće se nitko naljutiti – prava metropola vaterpola, jedini grad u kojem je ovo sport "broj jedan" u hijerarhiji. Uostalom, ako postoji esencija ovo sporta koja mu oslikava pravi karakter, onda je to nesumnjivo legendarna "Divlja liga" sa poprištima bitaka u vodi na bajkovitim scenama Porporele, Danče, Belleveua i Šulića. Nigdje vaterpolo ne izgleda tako lijepo kao uz "scenografiju" dubrovačkih plaža i gradskih zidina. Izreka po kojoj svaki "pravi Dubrovčanin prvo nauči plivati, pa tek onda hodati" nije tek šala, malo gdje na svijetu vaterpolo ima tako mitski status kao u našem biseru pod Srđem. Upravo su, uostalom, Danče, jedna od najstarijih dubrovačkih plaža bile prvi dom Juga i neosvojivi bastion: to nije metafora, naime, Jug tu nije izgubio niti jednu utakmicu pune 33 godine!

Fast-forward, dolazimo do starta novog Europskog prvenstva, na kojem izabranici Ivice Tucka ne brane samo medalje osvojene u prethodna dva turnira, nego i cijelu zaista slavnu i trijumfima ispisanu povijest hrvatskog vaterpola, dugu, evo, više od jednog stoljeća. U vodi novobeogradske Arene, trebat će im i znanja i srca na putu do željenog novog odličja…