Natko kralj među skijašima

Val d'Isere je u proteklih 14 dana bio apsolutno i jedino središte alpskoga skijaškog svijeta, jedino mjesto na kojem su se dijelile titule najboljih u tome poslu. Sve je ostalo bilo debelo na margini: Svjetski kup, Nor-Am Kupovi, Europa kupovi, FIS natjecanja... Gotovo da nikoga niste mogli uhvatiti kako razglaba o nastavku Svjetskoga kupa, prije nego li podjeli odličja u muškoj superkombinaciji ili ženskom slalomu.

Postavljeni su kako to ovako velikom događaju i priliči i neki novi rekordi, snijeg na Bellevardeu ili Rhone-Alpesu u slučaju skijašica, isprobao je do sada najveći broj sudionika: 70 država i 382 sportaša, među kojima i oni iz skijaški najegzotičnijih zemalja: Kuvajt, Saudi Arabija, Mozambik, Katar... Podijeljeno je ukupno 31 odličje, od kojih 6 najuspješnijoj Švicarskoj, pet Austriji, po tri SAD-u i Francuskoj, dvije Njemačkoj, Kanadi, Norveškoj i Finskoj te po jedna Sloveniji, Češkoj i Hrvatskoj.

Potpun besplatan ulaz i prijevoz do samih staza doveo je sa sobom i velik broj gledatelja, kroz dva tjedna ukupno 260 tisuća. Najposjećenija je ženska utrka bila ona spustaška, u kojoj se između ostalog srebro našlo oko vrata domaće Marie Marchand-Arvier, dok je rekordnu posjećenost čitavog prvenstva, izbrojavši čak 42 000 ljudi, postavio muški slalom održan posljednjeg dana natjecanja.

Hrvatska će Val d'Isere pamtiti ponajprije po sjajnom mladom Zagrepčaninu Natku Zrnčiću-Dimu, koji se upisao u povijest kao jedini alpinist koji je nastupio, završio, i ušao u krug 30 najboljih, bez iznimaka sve utrke Svjetskoga prvenstva! Usto se perspektivni 22-godišnjak našao i na 'brončanom' postolju, osvojivši time prvu 'nekostelićevsku' medalju na velikim natjecanjima u povijesti hrvatskoga skijanja. U odsustvu je Ivice Kostelića Natko i više nego dobro 'vukao' i ostale naše reprezentativce, Dalibora Šamšala, Tina Širokog, Ivana Ratkića i Danka Marinellija, a neki od njih su (Široki, Ratkić) tako došli i do hvale vrijednih, a i za hrvatsko skijanje veoma korisnih, ulazaka u prvih petnaest (superkombinacija).

Ženska delegacije nije bila ni približno toliko uspješna, pa iako ne možemo (i ne smijemo) reći da je sedmo slalomsko mjesto Ane Jelušić neuspjeh, ostaje nam negdje duboko utisnut mali žal što nije napravljeno više, i što se nakon Garmisch Partenkirchena i četvrtog mjesta nije popela koju stepenicu gore. Žal postoji i za promašenim nastupima ponajprije Nike Fleiss, a zatim i Mateje Ferk i Sofije Novoselić, koje u jedinim izlascima na stazu nisu uspjele doskijati do cilja. No, nećemo ipak, previše tugovati, i to će nas s vremenom proći, jer cure su još mlade i pred njima je još puno prilika za uveseljevanje uvijek gladnog hrvatskog puka i osvajanje svjetskih i olimpijskih odličja.

Najuspješniji je atleta prvenstva postala skijašica, Amerikanka Lindsey Vonn, koja se s dva osvojena zlata u superG-u i spustu i još mnoštvom promašenih prilika osim toga, profilirala i u najuspješniju američku skijašicu u njenoj povijesti. No uz njezino se ime, nažalost, veže i najveća bizarnost prvenstva, koja bi mogla ući i u anale svjetskih smotri. Imala je 24-godišnja braniteljica Velikog kristalnog globusa jedinstvenu priliku osvojiti sve, i nije skrivala ambicije da puca veoma visoko. Nakon dva je zlata bila na korak i do trećeg, u superkombinaciji, no kardinalnom je pogreškom nakon poprilične razlike koju je napravili u spustu, u slalomu zaobišla kriva vrata u vertikali i tako ostala bez ičega.

Slalom i veleslalom su trebale tako biti discipline u kojima će Amerikanka imati novu, vrlo realnu šansu za odličja. No, u tome ju je grubo i naprasno spriječila jedna boca šampanjca. Da, dobro ste pročitali. Operacija palca kojoj se morala podvrgnuti zbog porezotine koju je na njoj zaradila prilikom proslave spustaškog svjetskog zlata, odnijela joj je participaciju u veleslalomu; dok je slalom odlučila odraditi s rukom u 'povojima' - rezultat: pad nakon drugog mjesta u prvoj vožnji. Zbog toga se veličina njezinog uspjeha i dodatno povećala, u samo dvije je završene utrke dva puta bila najbolja, jedina osvojila dva odličja najsjajnijeg sjaja i potvrdila i naplatila svoju veliku dominaciju u ženskom skijaškom svijetu.

Najveća gubitnica prvenstva svakako je pak Šveđanka Anja Paerson, koja je od tri zlatne medalje koliko je branila, obranila - nijednu. Švedska vedeta nije uspjela čak niti završiti pola odvoženih utrka, sa snijegom se zbližila u dva navrata, dok je u veleslalomu i slalomu zauzela 12. i 9. poziciju. Mjesto za sreću lošim je prezentacijama zato ustupila ostalim pretendenticama na vrh; prezadovoljna stoga može biti 17-godišnja Švicarka Lara Gut, koja je oko vrata dva puta objesila srebro, pa i Tanja Poutiainen s dvije bronce, Kathrin Hoelzl sa senzacionalnim veleslalomskim zlatom, srebrna Slovenka Tina Maze...

U muškoj je konkurenciji teško pak reći tko je bio najuspješniji; sa srebrom i zlatom iz spusta i superveleslaloma nudi se Švicarac Didier Cuche, sa srebrom i broncom tu je i Aksel Lund Svindal, dva srebra prikupio je i Francuz Julien Lizeroux, a u konkurenciju bi lako mogao i naš Natko, s jednom broncom, ali i ulaskom u 30 najboljih u svim utrkama. Tu je i mladić koji je do ove sezone imao tek nekoliko ulazaka u Top 10 u Svjetskome kupu, a sada ponosi vlasnik veleslalomskog zlata i spustaške bronce, Carlo Janka, a tu je i nekolicina ostalih koji u svojim vitrinama sada čuvaju jednu jednu medalju, no medalju koju su trenutkom inspiracije 'uzeli' nekom od favorita.

Zastava domaćina Svjetskog alpskog prvenstva sada seli u njemački Garmisch Partenkirchen, koji će nezahvalnu zadaću organizacije boljeg spektakla imati od 6. do 20. veljače 2011. godine. Pogledajmo na kraju zajedno vožnje svih novih svjetskih prvaka, kao i najveći hrvatski uspjeh od zlatnih vremena Janice i Ivice - superkombinacijsku broncu Natka Zrnčića-Dima.