Doba Franza Klammera

Najveći zimski sportski događaj na svijetu, Olimpijske igre 1976. godine, prvotno su dodijeljene Denveru, no Amerikanci su ipak morali povući kandidaturu nakon referenduma na kojem su stanovnici države Colorado odbili sufinancirati projekt. U zadnji je čas Olimpijadu spasio spremni Innsbruck. Grad je na rijeci Inn najboljim svjetskim sportašima na snijegu i ledu domaćinom bio i 12 godina ranije, no ovoga je puta nestalo tadašnjih problema s nedostatkom snijega i čitava je manifestacija protekla u svečanijem tonu.

Srca je domaćina najviše razgalio legendarni spustaš Franz Klammer, pobijedivši u ludoj utrci i najopasnijoj alpskoj disciplini pobjednika iz Sapporoa Berharda Russija. U slalomu je slavio Talijan Piero Gros, a najbolji u veleslalomu bio je ŠvicaracHeini Hemmi. U posljednjoj disciplini broncu je osvojio mladi Šveđanin Ingemark Stenmark; bila je to najava velike karijere jednog od najvećih skijaša u povijesti.

U natjecanjima najboljih skijašica istaknula se Njemica Rosi Mittermaier. Sportašica koja do Igara u Innsbrucku nije imala niti jednu pobjedu u Svjetskome kupu gotovo je dosegla hat-trickove Tonija Sailera i Jean Claudea-Killyja, no za 12 stotinki sekunde u tome ju je ipak spriječila veleslalomska slavodobitnica Kathy Kreiner.

Trkače na skijama ponovno su, pak, obilježili sjajni nastupi Sovjeta. Raisa Smetanina osvojila je zlato na 10 i srebro na 5 km, a na tronu su joj se pridružile brončane na 5 km (Baladišova) i 10 km (Kukalova), te zlatna štafeta. Zlato na 5 km ponijela je Finkinja Helena Takalo. U muškoj konkurenciji utrke osvajaju Nikolaj Baljukov (15 km) i Sergej Savljev (30 km); Beljajev osvaja srebro na 15 km, a Garanjin broncu na 30 km. Preostale dvije pobjede pripale su Norvežaninu Ivaru Formu i štafetnoj selekcije Finske.

Na skakaonici su Berg Isel komplete medalja između sebe podijelili Istočni Nijemci i Austrijanci. Na 70-metarskoj skakaonici trijumfirao je Hans-Georg Achenbach ispred sunarodnjaka Dannberga i brončanog Karla Schnabela. Duža skakaonica najviše je radosti donijela potonjem domaćem predstavniku, a Toni Innauer na drugom je mjestu upotpunio austrijsku "osvetu" za veću žetvu medalja prvoga dana.

Brzi klizači bili su najraznovrsniji u prezentacijama. Na 500 metara slavio je Jevgenij Kulikov, novoj dionici od 1000 metara nacionalizirani Amerikanac Peter Mueller, 1500 metara pripalo je Norvežaninu Janu Egilu Storholtu, zlato na 5000 m otišlo je Stenu Stensenu, a Nizozemac Pet Kleine trijumfirao je na najdužoj stazi. U konkurenciji klizačica ističu se Sovjeta Tatjana Averina, zlatna na 1000 i 3000 metara, te brončana na 500 i 1500 m, te Amerikanka Sheila Young, najbolja na 500 m, druga na 1500 m i treća na 1000 m.

Umjetničko klizanje iskusilo je do tada najveću konkurenciju. Irina Rodnjina obranila je zlato iz Sapporoa s novim (životnim) partnerom Aleksandrom Zajcevim, u pojedinačnoj konkurenciji na najvišu poziciju doskočili su Dorothy Hamill i John Curry a u novoj disciplini plesnih parova prvu medalju najsjajnijeg sjaja odnijeli su Ljudmila Pahomova i Alekandar Goršov.

Bobom dvosjedom i četverosjedom najbrže su kormilarili reprezentativci DDR-a, a istočnonjemački sportaši najbolji su bili i u sanjkaškim natjecanjima. Osvojili su pet od devet medalja, a među time i zlata u muškom i ženskom jednosjedu, te muškom dvosjedu.

Slast olimpijskog zlata u hokeju na ledu po peti puta iskusili su Sovjeti. U uzbudljivom turniru slavili su ispred izabrane vrste Čehoslovačke, koja ja bila dosta oslabljena neigranjem dopingiranog kapetana Pospišila (pio je sirup protiv kašlja u kojemu se nalazio nedozvoljeni sastojak imenom kodein). Bronca je pripala selekcije Njemačke.

Fotografije u tekstu: Olympic.org