Eksplozija Sonje Heinie

Službeni rezultati osvajača medalja na ZOI St. Moritz 1928.

Zimske olimpijske igre u švicarskom St. Moritzu bile su prve koje su taj status imale od samog početka natjecanja (Chamonix je ZOI proglašen tek naknadno). Relativna uspješnost prvih Igara pozitivno je utjecala i na same sportaše, što je rezultiralo nešto većim brojem prijavljenih natjecatelja (438 muškaraca i 26 žena). Rodio se i jedan novi sport; svoje je mjesto u olimpijskom programu našao skeleton, a samim je Igrama, premda organizatori nisu imali gotovo nikakvih problema sa sportskim objektima, dojam malo pokvarilo loše vrijeme, budući da je snijeg i led često topila temperatura veća i od 20 stupnjeva Celzija. Švicarske Igre također su bile prve koje u istoj godini nisu imale i ljetno izdanje.

Pored sportskih rezultata i natjecanja usporedo su se za zelenim stolom vodile i velike rasprave o uvođenju u program novog sporta – alpskog skijanja – koje je konačno i prihvaćeno na agitaciju engleskog plemića i uvaženog člana FIS-a, kao i pasioniranog skijaša, Sir Arnolda Lunna.

Najteže uvjete iskusili su trkači na skijama, čije je borilište konstantno bilo prekriveno mješavinom snijega, kiše i vode. Za razliku od prethodnih Igara na kojima su apsolutno suvereni bili Norvežani, ovaj su im puta uz bok stali i Šveđani, osvojivši sve tri kolajne na 50 kilometara. Utrku na manjoj dionici najbrže su riješili Norvežani, a posljednje spomenuti trijumfe su ubilježili i u nordijskoj kombinaciji.

Najveći kontrast prethodnim Igrama očitovao se u utrci na 50 kilometara, u kojoj je pobjednik, Šveđanin Per Erik Hedlund, do cilja uz mijenjanje temperature od nule do 25 celzijevih stupnjeva, došao za 13 minuta brže od drugoplasiranog, iako za sat vremena sporije od prethodnika Hauga u Chamonixu. Četvrtu i petu zlatnu olimpijsku medalju upisao je Norvežanin Johan Grottumsbraaten, dok je u skijaškom trčanju primat ponovno odnijela Norveška na čelu s Alfom Andersenom i Sigmundom Ruudom. Jedinim neskandinavcem koji je osvojio medalju sve do 1956. postao je Čehoslovak Burkert, koji je uspio doskočiti do treće pozicije.

Umjetničko klizanje, koje je između ostaloga održano i na klizalištu Kulm koje je stacionirano u istoimenom hotelu, donijelo je uglavnom "stare" pobjednike, premda je kao najveće iznenađenje i najveća atrakcija cijelih Igara označena mlada 16-godišnja Norvežanka Sonja Henie.

Pored Gillisa Grafströma i Willija Böckla koji su kao i na premijernim Igrama podijelili prva mjesta, Henie je publiku doslovce očarala novim tehnikama i gracioznošću, te uvjerljivo deklasirala svoje suparnice što joj je u kasnijim godinama donijelo i ulazak u Kuću slavnih umjetničkog klizanja.

Brzo klizanje očekivano je pak donijelo "žetvu" medalja Finca Clasa Thunberga, koji je zlatom na 500 i 1.500 metara upotpunio kolekciju od pet zlata te jednog srebra i bronce. Odličnu prezentaciju umijeća i dobru najavu za naredne godine ponudio je i mladi Norvežanin Ivar Ballagrand, koji je u utrci na 5.000 metara nadmoćno osvojio zlatno odličje.

Otapanje leda uslijed velikih temperatura poprilično je mučilo sanjkaše bobom, koji su od predviđene četiri utrke uspjeli održati samo dvije. Kao i u Chamonixu većina je posada uvelike koristila nedorečena pravila te u bob naguravala i po petoricu kako bi bio što teži i postizao veće brzine. Jedino odličje na Igrama nakon povratka u olimpijski program osvojila je Njemačka, a dva su zlata pripala i posadi SAD-a.

Početak održavanja doživio je u Švicarskoj i novi sport – skeleton – koji ipak zbog velike opasnosti ponovno nije održan u narednih dvadeset godina. Za dvostruku pobjedu izborili su se Amerikanci i to braća Jennison i John Heaton.

Hokej na ledu ponovno nije bio prezanimljiv, budući da su se Kanađani s lakoćom poigravali s protivnicima i njihovim živcima i do kraja sačuvali svoju mrežu netaknutom. Drugo je mjesto pripalo Švedskoj dok su broncu osvojili Švicarci.

Dominaciju Skandinavaca na tablici medaljaša u Chamonixu ipak su uspjeli, za razliku od prošlih Igara, malo pokvariti Amerikanci, smjestivši se iza Norveške sa šest zlata, četiri srebra i pet bronci. Slijede ih Švedska i Finska te Kanada, Francuska, Austrija, Belgija i Čehoslovačka. Iako su ostali bez odličja, vrijedi spomenuti i prvi nastup Azijata na ZOI, čiju su čast obranili predstavnici Japana.

Fotografije u tekstu: Olympic.org