Hrvatski stijeg na Olimpu

Proslavljeni francuski skijaš Jean Claude-Killy i parlamentarac Michel Barnier predvodili su organizacijski odbor Zimskih olimpijskih igara u Albertvilleu, koje su, kao i njeni prethodnici, donijele mnogo promjena.

Bile su to posljednje Igre koje su u istoj godini imale i ljetno izdanje, a podno Savojskih Alpa pristigao je daleko najveći broj natjecatelja - bila je to posljedica pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a i Jugoslavije. Pripajanjem je najviše profitirala Njemačka, osvojivši najveći broj medalja, a valja zabilježiti i prve nastupe Ujedinjenog tima, u čijemu su sastavu bili natjecatelji Rusije, Ukrajine, Kazahstana, Bjelorusije, Uzbekistana i Armenije, te pojedinačne nastupe Hrvatske i Slovenije.

U program su inaugurirane nove discipline. Skijašice trkačice prvi su se puta natjecale na 5 i 15 km klasičnim načinom, 10 km kombinirano i 30 km slobodnim načinom, dok su skijaši u programu imali 10 i 30 km klasično, 15 km kombinirano, te 50 km slobodno. Po premijerni su puta nastup na ZOI ubilježile biatlonke, a sportaši i sportašice natjecali su se i u akrobatskom skijanju u disciplini moguli, te brzom klizanju na kratke staze. Igre je obilježila i velika nepovezanost i raštrkanost borilišta; samo 18 od 57 disciplina održano je u samom Albertvilleu, a sve su ostale bile raspoređene na okolna sela i zaseoke.

Junaci Igara dolazili su iz ZND-a (Ujedinjeni tim), a natjecali su se u kategoriji skijaškog trčanja. Daleko je najuspješnija bila Ljubov Jegorova, koja je čak pet puta stala na pobjedničko postolje, a najbolja je bila na 10 km, koju su trkačice započinjale klasičnim načinom, a završile slobodnim stilom, 15 km klasično, te štafeti. Srebro je osvojila na 5 km klasičnim načinom, koji je osvojila njena najveća suparnica Finkinja Marjout Lukkarinen i 30 km slobodnim načinom, gdje se titulom prvakinje okitila se Talijanka Stefania Belmondo.

Natjecanjem sportaša vladala su pak dva imena. Norvežani Björn Daehlie i Vegard Ulvang smjenjivali su se na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja i zajedničkim snagama osvojili sva zlatna odličja. Daehli je bio najbolji na 15 km kombinirano i 50 km slobodnim načinom, dok je Ulvang svoju sreću pronašao u utrci na 10 i 30 km klasično. Dvojac najboljih skijaša trkača elegantno je predvodio i štafetu Norveške, koja je nadmoćno osvojila zlato ispred sastava Italije i Finske.

Na olimpijskoj skakonici nije više bilo legendarnog Finca Mattija Nykänena, koji je dominirao 90-im godinama prošloga stoljeća i osvojio većinu zlata na ZOI u Sarajevu i Calgaryju. No sjajno ga je zamijenio njegov golobradi sunarodnjak Toni Niemenen, deklasiravši konkurenciju na 90-metarskoj skakonici, te osvojivši broncu na manjem zaletištu.

U potonjoj je disciplini bio "slab" prvenstveno zbog sitne građe i male težine koja je u datim uvjetima bila presudna za daleke domete. U nordijskoj kombinaciji pobjeđuju Francuzi Fabrice Guy i Sylvain Guillaume, a momčadski dio natjecanja iznenađujuće pripada Japancima, ispred favoriziranih Norvežana.

Muškim biatlonom vlada Nijemac Mark Kirchner, pobjednik na 10 km i srebrni na 20 km i to sa samo šest sekundi slabijim vremenom od Jevgenija Ratkina. Njemačka štafeta, predvođena Kircherom, također odnosi zlato. Prve biatlonske pobjednice postale su Antje Misersky na 15 km i Rezcova na 7.5 km, a štafetnu pobjedu senzacionalno odnosi Francuska.

Alpsko je skijanje više nego ikada vrvjelo iznenađenjima. U muškom je spustu ispred domaćeg junaka Piccarda slavio čovjek koji do tada niti jednom nije pobijedio u Svjetskom kupu, Patrick Ortlieb; u ženskom spustu trijumfirala je malo poznata Kanađanka Kerrin Lee Gertner, u kombinaciji je slavio anonimni Talijan Josef Polig, a Finn Christian Jagge je u slalomu kao potpuni autsajder nadvladao napore Alberta Tombe.

Karizmatični Talijan ipak je uspio obraniti veleslalomsko zlato iz Calgaryja, a trima najsjajnijim odličjima dodao je i slalomsko srebro. Očekivane su pobjede ostvarili Norvežanin i jedan od najvećih alpinaca svih vremena Kjetil Andre Aamodt, u kombinaciji i slalomu slavila je Šveđanka Pernilla Wiberg, a u veleslalomu Deborah Compagnoni.

Kratkim dionicama brzog klizanja dominiraju Nijemci. Uwe-Jens Mey je tijesno obranio zlato na 500 m, a na dvostruko dužoj dionici ispred Korejca Kim Yoon-Mana slavio je Olaf Zinke. Medalje na dužim stazama podijelili su Norvežani i Nizozemci, osvojivši svih devet odličja. Zlata su pripala Johannu Olavu Koosu na 1500 m, Geiru Karlstadu na 5000 m, te Bortu Veldkampu na 10.000 m. U ženskoj konkurenciji prednjače Amerikanke i Njemice; Gunde Niemann pobjeđuje na 3000 i 5000m, te osvaja srebro na 1500m, a Amerikanka Bonnie Blair osvaja utrke na kraćim dionicama - 500 i 1000 m. Zlato na 1500 m pripalo je Njemici Jacqueline Borner.

Prvi se puta u olimpijskom programu našao sport srodan brzom klizanju, no koji se odvijao na stazi kraćoj od 400 metara (manji krugovi). Igrama su dominirali azijski sportaši, a zlata su u muškoj konkurenciji osvojili Korejac Kim Ki-Hoon i korejska štafeta, dok su u ženskom dijelu natjecanja najbolji bili Amerikanka Cathy Turner i štafetna postava Kanade.

Umjetničko klizanje pak donosi nove pobjednike i nove zvijezde. U pojedinačnoj konkurenciji novi su sustav ocjenjivanja elegancije i izražajnosti iskoristili ZND-ovac Viktor Petrenko i kosooka Amerikanka Kristi Yamaguchi. Parovima i dalje dominiraju ruski klizači i klizačice, a smjenjuje se samo imena na postolju. U kategoriji plesnih parova pobijedili su Marina Klimova i Sergej Ponomarenko, a pridružili su im se Natalija Miškutionik i Artur Dimitrijev u konkurenciji "normalnih" parova.

U utrkama se sanjškaša vode borbe dva velika rivala Austrije i Njemačke. Austrijsku čast obranile su Doris i Angelika Neuner, jedine sestre koje su u pojedinačnoj konkurenciji osvojile dvije najsjajnije medalje, dok je bronca pripala Njemici Erdmann.

Potonji zato pobjeđuju u muškom jednosjedu - zlato si je sjajnom vožnjom priskrbio čovjek koji će na kasnijim igrama postati sanjkaška legenda Georg Hackl (srebrni s prošlih Igara u Calgyryju). U momčadskom je natjecanju Austrija zakazala i propustila osvojiti još jednu kolajnu, što su fantastično iskroistili njihovi ljuti suparnici, ubilježivši prva dva mjesta. Najuspješnija je država u bobu bila Njemačka s dva srebra i broncom; zlato u dovsjedu pripalo je Švicarskoj, a četverosjedu Austriji.

Premijerno dijeljenje odličja na Zimskim olimpijskim igrama upriličeno je u akrobatskom skijanju. Nov je i atraktivan sport odmah pored staza privukao mnoštvo gledatelja, a prvim pobjednicima postali su Amerikanka Donna Weibracht i Francuz Edgar Grospiron.

U turniru hokeja na ledu zlato ponovno osvajaju Sovjeti, no ovoga puta pod kapom ZND-a. Sijaset sjajnih hokejaša, redom profesionalaca iz NHL-a, u finalu je s 3:1 svladalo Kanađane, no potonji su i sa srebrom bili presretni budući da su posljednju medalju (broncu) izborili još u Grenobleu 1968.

Igre u Albertvilleu zlatnim će slovima ostati upisane i u povijest hrvatskog sporta. Po prvi se puta hrvatska zastava vijorila na svečanom mimohodu država sudionica, a ponosno ju je nosio umjetnički klizač Tomislav Čižmešija (28. mjesto u kategoriji klizača). Njegova sestra Željka osvojila je 24. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji, a nastup su ubilježila i još dva skijaša.

18-godišnji Alpinac Vedran Pavlek, alfa i omega današnjealpske skijaške reprezentacije, zauzeoje 36. mjesto u slalomu, a u superveleslalomu i veleslalomu ostao bez plasmana. Nordijski trkač Siniša Vukonić bio je 75. na 10 km, 69. na 15 km, te 60. na 50 km.