Manninen ruši psihološku barijeru

Nordijska kombinacija je sport koji na olimpijskim igrama dolazi kao dio skijaške obitelji. Na olimpijskim igrama je od samog početka. Još u Chamonixu 1924. godine dijelile su se medalje kombinatorcima i spada među najstarije zimske olimpijske sportove. Najjednostavnije objašnjeno nordijska kombinacija se sastoji od jednog natjecanja u skijaškim skokovima i jednog u skijaškom trčanju. Natjecatelji prvo skaču na velikoj ili maloj skakaonici i ovisno o bodovima oduzimaju im se sekunde prilikom starta u drugom dijelu, skijaškom trčanju.

Kombinatorcima će biti podijeljena tri seta medalja. Pojedinačno se natječu na maloj skakaonici od 90 metara te u utrci na 15 kilometara, a drugi komplet medalja dijeli se u sprintu, na 120 metarskoj skakonici i utrci na 7.5 kilometara. Treći set medalja dobit će u momčadskom dijelu gdje će prvo skakati na 120 metarskoj skakaonici, a zatim trčati u štafeti 4×5 kilometara. Važno je napomenuti da u skakačkom dijelu natjecatelji izvode po dva skoka koji se boduju kao i u glavnom skakačkom natjecanju, po dužini i stilu. Izuzetak je sprint gdje skakači izvode samo jedan skok.

Nordijska kombinacija spada među najstarije sportove. Pretpostavlja se kako su se natjecanja u nordijskoj kombinaciji održava još 1500. godine među švedskim vojnicima, a kasnije i među norveškim. Iz Skandinavije ovaj sport proširio se do Rusije, a kasnije i u ostatak svijeta. Prvo veliko natjecanje na kojem su se okupili natjecatelji iz brojnih država održalo se 1892. godine u Holmenkollenu na Holmenkollen Festivalu.

Sve do 1960. godine na olimpijskim igrama dominirali su Skandinavci, prvenstveno Norvežani. Tada u Squaw Valleyu Nijemac Georg Thoma uzima zlatko kao prvo neskandinavac na Olimpijskim igrama. Do 1988. godine natjecanja su se održavala samo u pojedinačnom dijelu, a medalje u momčadskom dijelu prvi puta su dijeljene u Calgaryju 1988. godine. Do Nagana svaka reprezentacija imala je po trojicu natjecatelja, a u Naganu po prvi puta u momčadskom dijelu natjecala su se po četvorica nordijaca.

Jedan od najvećih kombinatoraca svih vremena je Nijemac Ulrich Wehling. Wehling je dominirao svjetskom nordijskom kombinacijom u sedamdesetim giodinama, a na Olimpijskim igrama uzeo je tri uzastopna zlata. 1972. u Sapporo je doputovao kao autsajder iako je bio juniorski prvak svijeta. Veliki favorit za zlato, njegov sunarodnjak Franz Keller kiksao je u skokovima i Wehling je to iskoristio i uzeo zlato. Dvije godine kasnije potpunu dominaciju potvrđuje osvajanjem zlata na Svjetskom prvenstvu u Falunu, a 1976. godine u Innsbrucku brani naslov olimpijskog pobjednika. Treće uzastopno zlato na olimpijskim igrama osvaja u Lake Placidu 1980. godine i postaje prvi natjecatelj na ZOI, a da se ne natječe u umjetničkom klizanju, koji uzima tri uzastopna zlata.

Wehling još uvijek slovi za najmlađeg olimpijskog pobjednika u nordijskoj kombinaciji jer je zlato u Sapporou uzeo tek s 19 godina. Inače do Sapporoa nordijska kombinacija bila mu je tek hobi. Najviše značaja davao je skijaškim skokovima, ali nakon zlata u Japanu počeo je intenzivno trenirati i skijaško trčanje te postao jedan od najvećih kombinatoraca u povijesti.

Na Olimpijskim igrama u Torinu najveći favorit za zlato je Finac Hannu Manninen. Manninen ove sezone apsolutno dominira nordijskom kombinacijom. Na 15 dosad održanih natjecanja upisao je čak 11 pobjeda i uvjerljivo je vodeći u ukupnom poretku Svjetskog kupa. Sva četiri puta poražen je u sprintu. Ovo će mu biti četvrte olimpijske igre na kojima nastupa, a ima već dvije medalje. U Naganu je u momčadskom dijelu došao do srebra dok je u Salt Lake Cityju također u momčadskom dijelu uzeo zlato. Ovo će mu biti i treća sezona zaredom da osvaja Svjetski kup. Ono što mu zamjeraju su kiksevi na velikim natjecanjima. Primjerice, unatoč velikoj dominaciji u Svjetskom kupu, na Svjetskom prvenstvu 2005. godine završio je tek kao osmi u sprintu i deveti u Gundersenu.

Uz Manninena za zlato će se boriti Norvežanin Magnus Moan, Austrijanci Mario Stecher i Felix Gottwald i jedan od najvećih, njemački sportaš godine 2005., Ronny Ackermann.