Schranzovi skandali i hrvatski debi

Grenoble, 1968.

Igre u Grenobleu obilježio je Jean-Claude Killy. Killy je dominirao skijaškim utrkama, a do danas nije otklonjena sumnja oko njegovog zlata u slalomu. Naime, najveći konkurent, Karl Schranz, tražio je da mu se dopusti ponovno start jer mu je "tajanstveni čovjek u crnom" presjekao stazu i gotovo je morao stati. Schranz je ponovno vozio, prestigao Killyja, ali kasnije mu je oduzeta medalja i diskvalificiran je.

Toinia Gustafsson dominirala je skijaškim trčanjem osvojivši dva zlata i srebro dok je Eugenio Monti uzeo zlata u bobu dvosjedu i četverosjedu. Jedino američko zlato na ovim igrama osvojila je Peggy Fleming u umjetničkom klizanju.

Na igrama u Grenobleu po prvi puta predstavljena je maskota igara. Bila je Schuss. Igre u Grenobleu bile su prve koje su prenošene u boji.

Sapporo, 1972.

Prve Igre koje su održane van Europe ili Sjeverne Amerike održane su u japanskom Sapporu. Ponovno je u središtu skandala bio Karl Schranz kojem je zabranjen nastup zbog toga što je primao plaću od proizvođača skija.

Sovjetska nordijka Galina Kulakova uzela je sva tri zlata u skijaškom trčanju dok je Nizozemac Ard Schenk uzeo tri zlata u brzom klizanju. Iznenađenje u skijaškom dijelu priredila je malo poznata Švicarka Marie-Theres Nadig koja je uzela pobjede u spustu i veleslalomu. Magnar Solberg prva je biatlonka koja je obranila zlato. Japanci su uzeli prvo zlato na ZOI. U skijaškim skokovima pomeli su konkurenciju uzevši sve tri medalje, a zlato je osvojio Yukio Kasaya.

Najveće iznenađenje ovih Igara priredio je Paquito Fernandez Ochoa osvojivši zlato u slalomu. Bila je to prva španjolska medalja na ZOI.

Innsbruck, 1976.

Igre 1976. godine dobio je Denver, ali državljani Colorada nisu željeli izdvojiti novac za organizaciju Igara i domaćinstvo je prebačeno Innsbrucku.

Rossi Mittermeir umalo je postala prva skijašica koja je uzela sva tri zlata. Nakon dva zlata u posljednjoj utrci Kathy Kreiner ju je prestigla za 12 stotinki. Sovjetski Savez nastavio je dominaciju u hokeju na ledu uzevši treće zlato u nizu. Po prvi puta dijelile su se medalje u plesu u umjetničkom klizanju. I ovdje su ledom dominirali Sovjeti. Franz Klammer uzeo je zlato u spustu unatoč teškom padu prije samog cilja.

Lake Placid, 1980.

Nakon odustajanja Denvera, mnogi su bili skeptični oko dodjele domaćinstva američkom Lake Placidu. No, Igre su besprijekorno organizirane.

U tehničkim skijaškim disciplinama u Lake Placidu su dominirali Ingemar Stenmark i Hanni Wenzel koja je nastupala pod zastavom Lihtenštajna. Lihtenštajn je tako postao najmanja država koja se našla na pobjedničkom postolju na olimpijskim igrama. Amerikanac Eric Heiden uzeo je svih pet zlata u brzom klizanju. Američka hokejaška reprezentacija ponovno je na svom tlu uzela zlato. Irina Rodnina uzela je treće uzastopno zlato u umjetničkom klizanju. Na prethodnim igrama klizala je u paru s Aleksejom Uljanovim, a u Lake Placidu s Aleksandrom Zajcovim.

U Lake Placidu skijaši su po prvi puta skijali na umjetnom snijegu.

Sarajevo, 1984.

1984. godine domaćin ZOI je Sarajevo. U Sarajevu je nastupilo 49 zemalja čime je oboren dotadašnji rekord iz Lake Placida od 37 zemalja. Prvu medalju za Jugoslaviju u povijesti ZOI osvaja Jure Franko u veleslalomu plasmanom na drugo mjesto. U skijaškom trčanju dominira Marja-Liisa Hämäläinen koja slavi u sve tri utrke.

Blizanci Phil i Steve Mahre postaju prvi blizanci koji se nalaze na pobjedničkom postolju. U slalomu su zauzeli prvo i drugo mjesto. Američki plesni par Jane Torvill i Christopher Dean plešući na Ravelov Bolero zarađuju maksimalne ocjene kod sudaca. Kanađanin Gaetan Boucher uzeo je zlato, srebro i broncu u brzom klizanju.

Baklju je donijela naša proslavljena klizačica Sanda Dubravčić, a olimpijsku zakletvu položio je Bojan Križaj. Bile su to prve Igre pod predsjedanjem Juana Antonija Samarancha.

Calgary, 1988.

Od Igara u Calgaryju skijaši voze i super-G i kombinaciju te je održano i momčadsko natjecanje u skijaškim skokovima i nordijskoj kombinaciji.

Sjajni Matti Nykänen uzeo je sva tri zlata u skijaškim skokovima. Brzo klizanje prebačeno je u dvoranu, a najbolje se snašla Nizozemka Yvonne van Gennip koja je uzela tri zlata ispred najvećeg favorita za pobjedu Christe Rothenburger. Rothenburger će sedam mjeseci kasnije uzeti i srebro u biciklizmu te postati prvi sportaš koji je uzeo u istoj godini medalju na ZOI i Ljetnim olimpijskim igrama. Po prvi puta na OI nastupio je Alberto Tomba koji uzima zlata u slalomu i veleslalomu.

U umjetničkom klizanju zlato je otišlo u Njemačku, a potpuno očekivano uzela ga je Katarina Witt. Gunde Svan odveo je Švedsku do zlata u štafeti u skijaškom trčanju, a nakon toga uzima i zlato na 50 km.

Pokazni sportovi na ovim igrama bili su curling i short-track.

Albertville, 1992.:

Foto: Davor Sajko

U francuskom Albertvilleu po prvi puta nastupaju i hrvatski sportaši pod hrvatskom zastavom. Siniša Vukonić nastupio je u skijaškom trčanju i zauzeo 60., 69. i 75. mjesto. Vedran Pavlek bio je 36. u slalomu, a u veleslalomu i super-G ostao je bez plasmana. Željka Čižmešija bila je 24., a Tomislav Čižmešija 28. u umjetničkom klizanju.

U skijaškom trčanju sva zlata su otišla u Norvešku, a odnijeli su ih Vegard Ulvang i Björn Daehlie. Toni Nieminen sa 16 godina uzeo je zlato u skijaškim skokovima i postao najmlađi pobjednik u konkurenciji muškaraca. Alberto Tomba uzeo je zlato i srebro, a Petra Kronberger dva zlata u slalomu i kombinaciji. Akrobatsko skijanje po prvi puta se pojavilo na Igrama.

Države bivšeg Sovjetskog Saveza nastupile su pod nazivom Zajednica nezavisnih država dok su se jedino Estonija i Litva odlučile na samostalni nastup. Po prvi puta od 1936. godina nastupila je i ujedinjena Njemačka.

Lillehammer, 1994.

Od 1994. godine ZOI i LJOI ne održavaju se iste godine. Po mnogima su ovo bile najbolje organizirane OI u povijesti za što su najviše zaslužni Norvežani i njihova ljubav prema sportu.

Junak Igara bio je Norvežanin Johann Koss koji je uzeo tri zlata u brzom klizanju s tri svjetska rekorda. Vreni Schneider i Manuela Di Centa uzeli su tri odnosno pet medalja u skijanju i skijaškom trčanju. Amerikanka Bonnie Blair uzela je treće uzastopno olimpijsko zlato na 500 metara u brzom klizanju.

U Lillehammeru je nastupilo troje naših sportaša. Vedran Pavlek bio je 41. u superveleslalomu dok u veleslomu nije završio utrku. Siniša Vukonić ostvario je dva 44. te 54. i 56. mjesto, a Antonio Rački 52., 62., 71. i 79. mjesto u skijaškom trčanju.

Nagano, 1998.

Foto: Davor Sajko

Japanski Nagano bio je domaćin Igara 1998. godine. Od Igara u Naganu u hokejaškom turniru po prvi puta nastupaju i zvijezde iz NHL-a što je dovelo do ogromnog rasta popularnosti ovog sporta. Prvo zlato za profesionalne hokejaše uzela je Češka.

Björn Daehlie je uzeo tri zlata i postao najuspješniji zimski olimpijac s osam zlata i 12 medalja ukupno. Tara Lipinski s 15 godina postaje najmlađa klizačica koja je uzela zlato na olimpijskim igrama.

Azerbejdžan, Makedonija, Kenija i Urugvaj po prvi puta su nastupili na ZOI. Hrvatsku delegaciju činilo je šest sportaša. Prvi nastup na ZOI bilježi Janica Kostelić koja osvaja osmo mjesto u kombinaciji, 24. u veleslalomu, 25. u spustu i 26. u superveleslalomu. Thomas Lödler bio je 23. u veleslalomu, Vedran Pavlek 28. u veleslalomu i 30. u superveleslalomu, Renato Gašpar 32. u superveleslalomu. Antonio Rački zbog bolesti nije nastupio u konkurenciji skijaša nordijaca.