Nogomet

Grad ukrajinskog Robina Hooda

Piše:Mišo Gulić • četvrtak, 24.05.2012.
Grad ukrajinskog Robina Hooda

Harkiv je drugi po veličini ukrajinski grad kojeg je sredinom 17. stoljeća osnovao tamošnji Robin Hood, kozački vođa Ivan Harkov, a kroz povijest na njega je, zbog blizine granice, najveći utjecaj imala Rusija. Također, grad je to koji posjeduje ogromnu industrijsku infrastrukturu, a samim time postao je jedno od poželjnijih mjesta za stjecanje znanja u Europi, barem što se tiče high tech industrije, o čemu svjedoči i velik broj upisanih stranih studenata. Sportska strana Harkiva uglavnom je naslonjena na Metalist, no dom je to i niza svjetski priznatih sportaša poput Jane Kločkove, sestara Bondarenko te niza drugih...

Opće informacije

Harkiv je drugi po veličini grad u Ukrajini, a bio je prvi glavni grad Sovjetske Ukrajine, dok je danas administrativno središte Harkivske oblasti, kao i administrativno središte Harkivskog rajona u sklopu oblasti. Grad je smješten na sjeveroistoku zemlje i prema popisu iz 2006. godine u njemu živi 1.461.300 stanovnika.

Harkiv

Stanovništvo: 1,461.000 stanovnika
Površina: 310 kvadratnih kilometara
Nadmorska visina: 152 metara nad morem
Službena web stranica: http://www.city-kharkiv.com.ua

Također, jedan od glavnih kulturnih, znanstvenih, prosvjetnih, prometnih i industrijskih središta u Ukrajini. U gradu se nalazi stotine industrijskih poduzeća, a među njima su i svjetski poznata poput Morozov Design Bureau i Malyshev Tank Factory, svjetski predvodnici u izgradnji vojne opreme i vojnih vozila još od 1930. godine. Od niza drgih važnih subjekata vrijedi izdvojiti i tvrtku Hartron koja proizvodi zrakoplovnu i nuklearnu elektroniku te Turboatom, poduzeće koje se bavi proizvodnjom snažnih mehaničkih strojeva.

Vrlo zanimljiv jest i podatak kako je tijekom sovjetske ere Harkiv bio centar industrije i trgovine specijaliziran za vojnu opremu, a nakon ukrajinskog osamostaljivanja i smanjenje potražnje za njihovim proizvodima oni su se brzo prilagodili tržištu te počeli s gradnjom turbina i višenamjenskih zrakoplova. No, kao takav bit će upamćen i kao grad koji je proizveo i poznati tenk T-34, koji se nastavio proizvoditi i nakon završetka Drugog svjetskog rata, a koji je odigrao ključnu ulogu u oslobađanju Sovjetskog zaveza u istom periodu.

S 13 sveučilišta i brojnim tehničkim institucijama godišnje upisuju gotovo 10.000 stranih studenata, što ih svrstava u jedan od vodećih europskih gradova po pitanju istraživanja high-tech industrije.

Harkiv je smješten u sjeveroistočnom dijelu Ukrajine, dok se u povijesnom smislu nalazi u regiji poznatoj kao Slobidska Ukrajina gdje se duži period predstavljao glavno središte cijele regije. Grad se nalazi na sjecištu rijeka Harkiv, Lopan i Udi, koje utječu u sjeverni tok rijeke Donec te kao takav nudi vrlo životopisnu floru i faunu.

Kao i u većem dijelu Ukrajine klima Harkiva je umjereno kontinentalna, zime su uglavnom vjetrovite i snjegovite, a ljeta su dovoljno topla, čak štoviše, za mnoge vrlo ugodna i praktički idealna za nogometne uvjete kao i sve one koji u pauzama između utakmica budu vrijeme kratili obilaskom kulturnih, sportskih i inih drugih zanimljivosti.

Prosječne ljetne i zimske temperature uglavnom su ugodne i rijetko se spuštaju ili pak dižu u neke ekstremne visine, a kreću se uglavnom između minus sedam stupnjeva Celzijusovih u siječnju i 20.3, koliko iznose u srpnju. Prosječna količina padalina na godinu iznosi 513 mm, a to je ponajviše slučaj u lipnju i srpnju, dakle taman u vrijeme Europskog prvenstva.

Povijest

Grad Harkiv je osnovan sredinom 17. stoljeća, točnije 1654. godine, a postoje dokazi o ljudima koji su na tom području živjeli prije 4000 godina. Drugi po veličini ukrajinski grad je osnovali su Kozaci pod vodstvom Ivana Harkova, o kojem postoji mit da je bio svojevremeni ukrajinski Robin Hood.

S obzirom da se nalazi samo 40 km od granice s Rusijom, ubrzo je apsorbiran utjecaj od strane Ruskog imperija koji je početkom 20. stoljeća Harkiv proglasio glavnim gradom Sovjetske Ukrajine, kontrirajući političarima Ukrajinske Narodne Republike koja je imala političko središte u Kijevu. Nakon Moskve i Lenjingrada, Harkiv je predstavljao najveće znanstveno i industrijsko središte bivšeg Sovjetskog Saveza.

Život pod patronatom SSSR-a potrajao je sve do 1991., a nakon osamostaljenja Ukrajine, Harkiv postaje centar istočnog dijela zemlje s većinom proruskim stanovništvom. Tijekom Narančaste revolucije 2004. i 2005. godine grad je bio glavni centar dijela Ukrajine koji je podržavala Viktora Janukoviča, protivnika vođe revolucije Viktora Juščenka. Stanovnici Harkiva žele jače veze Ukrajine s Rusijom, nasuprot sljedbenicima Juščenka koji žele veze sa Zapadom.

Za turiste

Prvo što treba posjetiti u Harkivu je njihov ponos i najveća turistička atrakcija - Ploshcha Svobody (Trg slobode), svjetski deveti najveći trg. U stvari, to je daleko više od samog od trga, jer radi se o sjecištu tri ogromne ulice u nizu sa sveučilišnim i vladinim zgradama, kao što je Deržprom, prvi sovjetski neboder koje je neko vrijeme je bio najviša zgrada u Europi. Sada je u njemu smješten odjel za državne industrije.

Posjet Ševčenko parku, koji se nalazi južno od Trga slobode, također će ponuditi sjajan doživljaj, jer se tu, zajedno s velikim kipovima Lenjina, nalazi i onaj pjesnika Tarasa Ševčenka. U ljetnim mjesecima dio parka postaje privremeni dom za nekoliko klubova na otvorenom, dok se južno od parka nalazi Pokrovskiyj samostan, a svakako treba baciti pogled i na Blahoviščenskiyj katedralu koja se nalazi preko rijeke Lopan.

Za vrijeme Europskog prvenstva u gradu će, na glavnom trgu, biti postavljena fun zona koja će moći primiti oko 50 tisuća posjetitelja. Za potpun doživljaj organizatori će postaviti tri velika video zaslona, a biti će otvoren za vrijeme trajanja turnira od 12.00 do 01.00 sati po lokalnom vremenu u danima utakmica , dok će u danima bez utakmica radno vrijeme biti od 16.00 do 00.00 sati. Organizator je za potpunu zabavu predvidio prijenos svih utakmica, kao i niz koncerata, natjecanja, nagradnih igara te ostalih popratnih zabavnih sadržaja.

Prijevoz

Međunarodna zračna luka u Harkivu nalazi se osam kilometara južno od grada i ima dnevne letove za Kijev, Moskvu, Beč ili Istanbul. Također, središnja željeznička postaja ima redovite veze s Doneckom (šest i pol sati vožnje), Moskvom (11 sati), Kijev (šest sati) i Lviv (20 sati), dok je južno od željezničke postaje autobusni kolodvor koji ima cjelodnevne veze sa svim središtima u Ukrajini.

U samom gradu moguće je koristiti nekoliko oblika prijevoza, a možda najbrži oblik je metro prijevoz koji funkcionira još od 1975. godine, uključujući tri različite linije s 28 stanica. Harkivski busevi dnevno prevezu oko 12 milijuna putnika, a također se koriste i trolejbusi, tramvaji i maršerutke (mini busevi).

Udaljenost od drugih gradova domaćina:
Doneck - 315 km
Kijev - 480 km
Lviv - 1015 km
Varšava - 1250 km
Poznan - 1570 km
Gdansk - 1600 km
Wroclaw - 1.515 km

Sport

Klub oko kojeg se sve vrti u Harkivu je Metalist, ovogodišnji četvrtfinalist Europske lige, a unatoč bogatoj sportskoj tradiciji, jedini je to predstavnik drugog po veličini ukrajinskog grada u elitnom nogometnom rangu. Kao najveći uspjeh kluba ostat će upamćen Kup SSSR-a koji su osvojili 1988. godine, dok se s ponosom prisjećaju i 1983. kada su u finalu istog natjecanjapokleknuli pred Šahtarom.

Kao najveći harkivski nogometni izdanak spominje se legendarni igrač kijevskog Dynama i peti po ukupnom broju nastupa za Sovjetski savez, desni bek Volodymyr Bezsonov, koji je odigrao 300 utakmica Dynamo Kijev, zatim osvojio šest SSSR naslova, pet sovjetskih kupova te 1986. Kup pobjednika kupova.

Harkiv je "proizveo" preko 40 osvajača olimpijskih medalja, među kojima su Aleksej Barkalov (vaterpolo), Rustam Šaripov (gimnastika), Ljudmila Džigalova (atletika) i Jurija Poyarkova (odbojka). Zatim tu je "Zlatna riba", plivačica Jana Kločkova, koja je osvojila četiri zlatne medalje u Sydneyju i Ateni. Muški odbojkaški tim Lokomotiv Harkiv je devet puta bio ukrajinski prvak, dok futsal klub Lokomotiv najuspješniji klub u državi. Vrijedi istaknuti i sestre Bondarenko, Katerynu i Alonu, koje su 2008. godine u parovima osvojile teniski Australian Open.

EP 2012. - Skupina C

1Španjolska 36:1+57
2Italija 34:2+25
3Hrvatska 34:3+14
4Irska 31:9-80

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

  • Najnovije
  • Najčitanije

EP 2012. - Skupina C

1Španjolska 36:1+57
2Italija 34:2+25
3Hrvatska 34:3+14
4Irska 31:9-80

Izdvojeno

Sportnet Forum

Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!
  • Obrisan korisnik24.05.2012. u 19:40
    Kolko zelenila, ko da živiš u šumi. :)
    Obrisan korisnik
  • Obrisan korisnik24.05.2012. u 18:41
    može mi neko napisat kad igra hrvatska prvu tekmu i kad počne euro koji datum? hvala
    Obrisan korisnik