Stopostotni BATE zadivio Europu – gdje je ključ njegova uspjeha?

BATE Borisov zauvijek će pamtiti prvi okršaj protiv münchenskog Bayerna u utorak na stadionu Dinama u obližnjem Minsku. Hrabrom defenzivnom igrom, usprkos pritisku mnogo iskusnijih Bavaraca, plavi su šokirali crvene golovima Aleksandra Pavlova, Vitalija Rodionova i Renana Bressana. Nakon slavlja u Lilleu, Bjelorusi su ostvarili prvu domaću pobjedu u povijesti skupina Lige prvaka i Juppa Heynckesa ostavili s bezbroj upitnika iznad glave.

"Uoči utakmice znao sam da se suprotstavljamo vrlo dobroj momčadi, a ne govorim to samo zbog toga što je pobijedila u Lilleu. BATE je vrlo dobro organizirana momčad, osobito u obrani. Danas su to pokazali, toliko su se borili", možda je najbolje sastav iz Borisova, grada koji je od središta Minska udaljen nešto manje od sto kilometara, opisao strateg münchenske momčadi.

"Ovo je fantastično! To je naš momčadski duh. Puno smo se trudili kako bismo došli do ovoga. Čestitam navijačima i momčadi, ne mogu pronaći dovoljno riječi kako bih iskazao svoju zahvalnost svima. Vjerojatno smo se rodili pod sretnom zvijezdom. Osjećaji nas preplavljuju, ali daleko sam od euforije", govorio je Viktor Gončarenko, autor uspjeha ove momčadi koji je vodi od 2007.

Senzacija BATE-a još je i veća kad se zna da u prvoj postavi ima tek jednog stranca, srbijanskog stopera Marka Simića. Od ostatka momčadi široj javnosti poznat je jedino Aleksandr Hleb, plemeniti veznjak koji je prošao velikane poput Stuttgarta, Arsenala i Barcelone, a potom se vratio u klub koji ga je "lansirao u orbitu".

U čemu se krije uspjeh kluba koji bez prekida postoji samo 16 godina, a u posljednjih šest sezona bjeloruske Premier lige osvajao je naslov?

Prije svega, to su stabilni financijski temelji. Anatolij Kapski predsjednik je tvrtke i kluba BATE, u čijoj se kratici krije proizvodnja traktora, i veliki je nogometni zaljubljenik. Upravo je on sudjelovao u ponovnom osnivanju kluba 1996., 15 godina nakon njegova gašenja u bivšem Sovjetskom Savezu. Kapski je čovjek koji je polako, ali sigurno stvarao momčad koja se oslanja na domaće snage i više nije samo avanturist u europskim natjecanjima.

"Morate si postaviti ciljeve koji su teško dostižni, ali realistični. Ne mogu reći da sam mislio da ćemo dospjeti do faze po skupinama Lige prvaka. Jednostavno smo išli naprijed, korak po korak, dok naposljetku nismo došli tamo gdje smo sada", govorio je prošle godine prvi čovjek BATE-a za službene stranice Uefe kad su ga pitali je li sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je klub počeo od nule, vjerovao da će klub doći do same europske elite.

Iz izvrsne financijske situacije, koja je jamčila kvalitetne uvjete za trening i razvoj mladih talenata, razvila se baza igrača koji su svjesni da momčad ne može doći do uspjeha ako ne rade jedan za drugog, a ne da individualnim izdvajanjem sebi traže slavu i eventualan transfer u bogatije klubove Europe.

Sve to već godinama nadgleda i vodi jedan čovjek. Pritom ne mislim samo na predsjednika Kapskog, već i na glavnog trenera Viktora Gončarenka, najmlađeg trenera koji je ikad vodio klub u utakmici Lige prvaka (s 31 godinom 2008. protiv Real Madrida). Gončarenku je ovo prvi trenerski posao uopće i već pet godina nije ga mijenjao, a sa svojim klubom nije napravio ništa više na domaćoj sceni od, primjerice, zagrebačkog Dinama koji je u isto toliko godina čak osam puta promijenio trenera, a trenutna financijska vrijednost momčadi mu je dvostruko veća.

Nešto manje važan, ali nikako ne i nezanemariv podatak jest da je ova sezona BATE-u donijela treće sudjelovanje u skupinama Lige prvaka u posljednjih sedam sezona, a u međuvremenu je nastupio i u istoj fazi natjecanja u Europskoj ligi. Možda je proteklih godina i bilo razočaravajućih rezultata poput visokih poraza od Barcelone, Dynama iz Kijeva ili AZ-a i 13 uzastopnih utakmica bez pobjede u Ligi prvaka, ali cilj se nikad nije mijenjao i – nisu se mijenjali glavni akteri koji bi mu trebali stremiti. Iskustvo igrača, ali i trenera za utakmice na najvišoj klupskoj razini donijeli su još jedan mali uteg na bjeloruskoj strani vage.

Možda su to ključna razlika između bjeloruskog i hrvatskog prvaka koja može biti odgovor na pitanje: zašto BATE može, a Dinamo ne može?

Vrijeme je da se uspjesi BATE-a ne tumače onom čuvenom uzrečicom "Lopta je okrugla". Borisov ne samo da zna igrati nogomet – Borisov i pobjeđuje u Ligi prvaka.

Foto: fcbate.by