Strategija kao nepoznat pojam

Za krunski Dinamov cilj - prezimljavanje u Europi - klupska vrhuška svake godine smišlja neku novu strategiju, iako poanta strategije nije da se mijenja nakon svake sezone. Pokušalo se s povratnicima (Balaban, Marić...) i legendarnim Ćirom Blaževićem (koban Fulham), pokušalo se potom s mladim Jurčevićem i dream-teamom mladih reprezentativaca (kobni Dynamo, Dnjipar, Heerenveen...), potom se pokušalo sa smirenim Kužeom i brazilsko-kamerunsko-njemačkim pojačanjima i još par iskusnih povratnika. Sada se od te strategije još brže odustalo, trebalo je samo šest mjeseci Mamiću da shvati da ni to nije dobar put.

Pa se u nedostatku boljih planova Dinamo vratio onom - kupiti najbolje mlade igrače HNL-a. Jednom nije išlo (Ljubojević, Pranjić...), hoće li uspjeti sada s Pokrivačem, Jertecom, Tadićem, Schildenfeldom? To je nemoguće znati, možemo tek pretpostaviti da će Dinamo opet promijeniti 'strategiju' ako se dečki odmah ne uklope kako bi neki željeli.

Zar je tako teško razumjeti da mladim igračima, koji su igrali u Šibeniku, Varteksu i trećoj njemačkoj ligi, nije lako doći u klub u kojem se uvijek očekuju pobjede? Da ih taj pritisak slama i da ne mogu odmah pružiti ono najbolje što mogu. Agić i Cvitanović mogu odmah dati sve što znaju zbog svog iskustva, Jertec i Pokrivač to neće moći.

Poanta nije da je Dinamo sada napravio pogrešku - poanta je Dinamo radi pogrešku kad mijenja te strategije iz sezone u sezonu, sad već iz polusezone u polusezonu. Ako ćete ići na građenje mlade i potetne momčadi - onda je gradite par godina. Ako ćete ići na formiranje iskusne ekipe - nemojte paralelno gušiti 'klince'.

Dinamo je otpisom Nowotnyja, Agića, Cvitanovića i Andersona priznao pogrešku, a i to je nešto. Objektivno, vodstvo bez odlučnosti ne bi se usudilo povući taj potez, iako gotovo svi smatraju da je ispravan. Javnost i mediji, koji su tijekom polusezone secirali igru te četvorice dovodeći u pitanje njihovu kvalitetu, sada se zgražaju nad Dinamovim potezom iako je on nogometno logičan. Modri uopće nisu imali koristi od Andersona i Nowotnyja, dok su Agić i Cvitanović donijeli ono što se od njih očekuje - ali europski Dinamo zahtijeva više.

Dinamo je tu pokazao i odlučnost i spremnost na priznavanje pogreške, iako to jasno neće javno priznati; to je plus za aktualnu 'vlast'. Međutim, Mamić ne može olako preći preko činjenice da su četiri promašaja, prije svih Nowotny i Andersona, gadno orobili blagajnu koja ipak nije tako teška da bi bez potresa podnijela više od 2 milijuna eura bačenih u vjetar za Jensa Nowotnyja.

Zar nije nitko odgovoran što je Dinamo u 2006. napravio jedan dobar transfer (Vugrinec), s time da je taj bio 'zicer' s obzirom da je Vuga igrao u HNL-u i svi su vidjeli što i koliko može. S druge strane, svi igrači koje je Dinamo 'skautirao' odnosno 'želio' pokazali su se pogreškom, s Andersonom i Nowotnyjem kao vrhom vrhova.

Zamislite situaciju da Real za veliku lovu dovede na ljeto pet igrača, od kojih se četvorici mora zahvaliti već na zimu jer se više ne uklapaju u strategiju? Čak i u Realu, koji očito novca ima na bacanje te kupuje sve i svašta, teško da će se naći takav primjer, jamačno bi i u Madridu netko odgovarao za promašaje. U Dinamu, koji ne barata sličnim iznosima, očito nije bitno tko je kriv za više od 20 milijuna uludo potrošenih kuna.

Zlatko Canjuga još je i danas predmet sprdnje zbog kupovine Mikulenasa, Miure, Tebeira, Rasmussena i sličnih, često su to povlačili i sadašnji čelnici kluba. No, Canjuga je isto tako doveo velike igrače u klub poput Prosinečkog, s čime se ova Uprava ne može pohvaliti. Da, došao je Nowotny, ali Nowotny koji više nije ni sjena pravog Nowotnyja. A kao i Canjugina, i ova Uprava propisno se obrukala primjerima Andersona, Juniora i sličnih... S time da je potrošeno više love nego tada, u vremenu kada klub ipak teže dolazi do sredstava. Hoćemo li kroz nekoliko godina jednako kritično gledati ove poteze kao što sada gledamo Mikulenasa i društvo? Trebali bi, jer su ovi promašaji bili još veći.

Je li Branko Ivanković svijetlo na kraju tunela? Da li je zaista Tanac nametnuo svoje mišljenje vrhu kluba, je li varaždinski strateg dovoljno snažna ličnost da svoju strategiju, koju čini se ima, sprovede do kraja u djelo? Bio bi to veliki korak za klub u kojem je strategija posljednjih godina nepoznat pojam...