HNK Hajduk

Sjedište: Mediteranskih igara 2, 21000 Split, Telefon: 021/323 650, Fax: 021/381 241

Povijest kluba

Hrvatski nogometni klub Hajduk zasnovan je u praškoj pivnici U Fleku, gdje se među splitskim studentima rodila ideja o osnivanju nogometnog kluba. Dozvola od vlasti Austro-ugarske monarhije dobivena je 13. veljače 1911., što se do danas slavi kao Hajdukov rođendan.

Hajduk od svog osnivanja nikad nije mijenjao ime, iako se njegova povijest provlači kroz čak šest država i režima. Klub je od svojih prvih dana imao snažan hrvatski identitet, koji se očitovao pridjevom "hrvatski" u imenu kluba, ali i grbom kojim je dominirao crveno-bijeli motiv iz povijesnog hrvatskog grba. Taj je dio grba nakon 2. svjetskog rata zamijenjen tada sveprisutnom zvijezdom petokrakom, a s demokratskim promjenama i osamostaljenjem Hrvatske 1990. godine vraćen je stari, originalni grb iz 1911. 1941. privremeno je obrisan i pridjev "hrvatski", koji je također vraćen 1990. godine.

Dres u kojem su Hajdukovci odigrali svoju prvu utakmicu 1912. godine bio je bijeli s crvenim prugama, koje su također vukle motiv iz povijesnog hrvatskog grba. Kasnije se ustalio bijeli dres s plavim hlačicama, koji je simbolizirao bijelo jedro na plavom moru, uz pričuvnu crveno-plavu kombinaciju, motiviranu bojama hrvatskog barjaka.

Kroz svoju bogatu povijest Hajduk je dao velik broj vrhunskih igrača i reprezentativaca, a najpoznatiji od njih suFrane Matošić, Bernard Vukas, Vladimir Beara, Ivan Buljan, Ivica Šurjak, Blaž Slišković, Zlatko Vujović, Slaven Bilić, Igor Štimac, Aljoša Asanović i brojni drugi. U Hajduku je poniknuo i najtrofejniji hrvatski trener Tomislav Ivić, a 1924. godine cijela Hajdukova momčad osim vratara igrala je za reprezentaciju Jugoslavije protiv Čehoslovačke.

Klub je do 2008. godine osvojio 17 titula prvaka (1927., 1929., 1941., 1946., 1950., 1952., 1955., 1971., 1974., 1975., 1979., 1992., 1994., 1995., 2001., 2004. i 2005.) i 13 Kupova (1967., 1972., 1973., 1974., 1976., 1977., 1984., 1987., 1991., 1993., 1995., 2000. i 2003.). Posebno vrijedi istaknuti da je prvenstvo 1950. osvojio bez poraza, što nije uspjelo ni jednoj drugoj momčadi u prvenstvima SFRJ ili RH dosad. Također valja istaknuti i "zlatno doba" najuspješnijeg predsjednika Tita Kirigina od 1970. do 1980., kad su osvojena četiri naslova prvaka i pet uzastopnih Kupova SFRJ.

Najveće europske uspjehe Hajduk je ostvario 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. 1975/76, 1979/80 ušao je u četvrtfinale Kupa prvaka, a dvaput je bio na korak do finala Kupa pobjednika kupova (1972/73) i Kupa Uefe (1983/84). Oba puta u polufinalu su ih zaustavili engleski predstavnici; Leeds United i Tottenham. U sezoni 1994/95 Hajduk je igrao u skupini Lige prvaka i prošao u četvrtfinale, gdje je ispao od kasnijeg prvaka Europe Ajaxa.

Hajduk ima i najstariju organiziranu navijačku skupinu u ovom dijelu Europe. Od utakmice protiv Crvene zvezde 29. listopada 1950., "bile" na svakoj utakmici prate najvjerniji navijači okupljeni pod imenom Torcida. Sa Starog placa na kojemu je Hajduk igrao od 1911. do 1979. i Torcida se zajedno s Hajdukom preselila na moderni Poljud, u kojemu Hajduk živi od Mediteranskih igara 1979. godine.

Gradski stadion u Poljudu

35.000 mjesta

SuperSport HNL

1Rijeka 30+3968
2Dinamo 30+3266
3Hajduk 30+2055
4Osijek 30+1245
5Lokomotiva 30+1044
6Gorica 30-835
7Varaždin 30-833
8Slaven Belupo 30-1930
9Istra 1961 30-2428
10Rudeš 30-547