dobro, prema tome znači da je teško ili nemoguće pobijediti žutilo hrvatskih medija tako da oni zaposle kvalitetnije novinare, nego je jedino moguće stvoriti nove medije i boriti se kvalitetom protiv masovnosti. ali to se isto čini teško dostižnim...
pa meni nije smiješno to o brzini, jer nije samo stvar toga da se vijesti naštancaju i da pola toga ne štima ili je neprovjereno itd., stvar je dobivanja informacije u kratkom roku nakon što ona nastane. Ta informacija ne mora sadržavati cijelu priču i pozadinu, niti 1000 riječi teksta. Dovoljna je jedna ili dvije rečenice koje bi opisivale ono što je trenutno poznato.
Evo da ne laprdam na praznu slamu, najsvježiji primjer je ostavka Dinamovog omladinskog trenera Mirka Jozića. Na indexu je objavljena štura vijest s najosnovnijim informacijama (njegovom kratkom izjavom) još jučer 19.3. poslije 23h. Ne kažem ja da novinari moraju danonoćno dežurati i čekati bilo kakvu vijest da je objave, naravno da ne, ali danas ujutro se moglo objaviti.
http://www.index.hr/sport/clanak/mirko-jozic-napusta-dinamo/379074.aspx
Ovo je samo jedan u nizu sličnih primjera gdje se pokazuje ona slabost koju sam naveo, a da se ne radi o nabacanim tj naštancanim vijestima koje to i nisu.
Evo nažalost ovo je jedna od onih situacija da kad biste me pitali za primjere tih kašnjenja (osim ovog novog) ja se ne bih mogao sjetiti da pokušavaš batinama izvući informacije, ali sjećam se tih trenutaka kad sam nešto pročitao negdje drugdje(ne mora biti index) i onda došao na sportnet (jer mi je običaj ujutro pročitati vijesti, ali ih ne čitam sa jednog mjesta, nego sa 4-5 mjesta i još na kraju uzmem dnevne novine), a na sportnetu još dugo nije bilo ni riječi o tom događaju i tada mi je "upalo u oči" to da nekad kaskate. Taj se primjer ponovio još nekoliko puta i što je najbolje, kad je vijest i došla, nije bila u mnogome drugačija od vijesti s drugih mjesta.
I za kraj što se tiče zadnjeg tvog odlomka, slažem se da prosječan čovjek radije čita index (ali odbijam biti taj prosječan čovjek, iako ga čitam).
Prvo, kad pročitam takvu napuhanu, često i lažnu vijest, običaj mi je komentirati i prije toga pronaći negdje kontraargumente za njihovu vijest. Ovo se može učiniti glupo i beskorisno, ali već sam nekoliko puta primjetio da oni komentare čitaju (za razliku od nekih drugih gdje se ni ne trudim komentirati pošto znam da nitko bitan neće ih vidjeti) i nekoliko puta su ispravili točno one dijelove vijesti (u nekim slučajevima i gramatičke pogreške iz kojih se zaključi da su im novinari ustvari osnovnoškolci) koje sam komentirao, nedugo nakon komentara.
Drugo, kod nekih od takvih vijesti jedino pročitam citate tj. ono što je onaj o kome se vijest radi rekao, bez da pročitam i ostatak jer nerijetko je naslov lažan i nema veze s onim što se u stvarnosti zbilo.
Treće, prebirem po naslovima i uvodnim tekstovima i čitam one koji imaju najviše smisla tj koji se ne čine kao neka naklapanja, pretjerivanja ili poluinformacije.
Evo još samo ovo. Iako prosječan čovjek radije čita index, baš na prosječnog čovjeka i vi sa sportneta morate računati. Masovnost, je li. Trebali biste nekako težiti tome da preuzmete čitateljstvo od drugih medija baš zato što je prosječan čovjek pod utjecajem tih drugih medija, a pošto mediji djelomično utječu na stav čovjeka, mogu ga promijeniti ili oblikovati, tako i većina Hrvatske (prosječan čovjek) stvara onaj dobro poznati pritisak na naše sportaše, ozračje očekivanja, velikih dvoboja i utakmica, razmaženost publike i nezainteresiranost za neka "manja" sportska događanja (derbi dinamo-hajduk, zagreb indoors, bilo koja dinamova utakmica sa manje poznatim europskim protivnikom, sada i razmaženost riječke publike u utakmici sa moldavijom i sl.). Dakle te oscilacije mišljenja hrvatske javnosti, koje su se najviše izrazile na Cici Kranjčaru koji je u manje od mjesec dana od pobjednika postao najveći luzer, uvjetovane su i medijima tj. oni potiču, oblikuju i doprinose tom pritisku koji onda javnost tj. prosječan čovjek prihvaća i ispoljava.
Što svime ovime želim reći? Da ipak morate računati na masovnost kako bi se ovom fenomenu barem djelomično stalo na kraj, kako bi se javnosti mišljenje oblikovalo na poželjniji način, stvaralo mirnije ozračje, manje pritisaka, zadovoljstvom i manjim događanjima, povratak prave sportske publike i svih pozitivnijih strana sporta.
Bilo bi glupo očekivati od Sportneta da glumi nekakvog superjunaka koji će spasiti Hrvatski sport i nitko normalan to ne može očekivati, ali ne sviđa mi se ona izjava da ne računate na masovnost tj prosječne čitatelje, u redu je biti kvalitetan i tražiti "intelektualniju" publiku, ali trebalo bi i ovu manje intelektualnu navesti na put kvalitete.
Kako? Pa ne znam, koja su uobičajena sredstva kontrole puka? Reklame, akcije, širenje mreže novinara, brže reagiranje na informacije (
)
....vi nastavite, vaš je posao, ne moj...
Ispričavam se na ovoliko raspredanja o temama koje baš i nisu bile dio mog početnog posta, ali nekako mi je teško ostaviti da rasprava ostane "visjeti u zraku".
Da se razumijemo, ne želim raspravu, nego sam samo htio objašnjenje zašto informacije kasne, a djelomično sam ga i dobio, a djelomično sam dobio negaciju tog "problema", iako sam poprilično uvjeren da postoji.
Pozdrav svim Sportnetovcima i najbolje želje u budućnosti s nadanjem da će kvaliteta samo ići na viši nivo ili barem stagnirati što je i dalje vrlo visoko, te da ću u što skorije vrijeme pod "Broj otvaranja" vidjeti 100.000.
[uredio strahovlad - 20. ožujka 2008. u 13:24]