Ovo što je Stojko naveo to nisu ni teze, tek natuknice. To je samo ono što je njemu palo na pamet.  Pitam se, jesu li sposobni napraviti samo platformu razvoja hr. košarke. Više od toga bilo bi strategijski razvoj hr. košarke u slijedećih 10 god. Taj papir, kada se razvije postaje Program razvoja hr. košarke. Taj se opet raščlanjuje u operativni program podijeljen za određena razdoblja. Tako bi nekako trebalo biti, u grubo rečeno. Znači jedan papir se, po fazama nadograđuje u nešto veoma kompleksno i detaljno. Po fazama razvoja tog papira, uključuju se pojedine ekspertne grupe koje rade na definiranju i raščlambi određenih ciljeva. On na kraju postaje obvezujući. U konačnici, on određuje smjer, rokove i nosioce određenih radnji.

Kada govorimo o selektoru, oni moraju prvo definirati, žele li njega na dvije ili pet godina. Dali će on godišnje biti angažiran na 2 mjeseca ili na cijelu godinu. Odluka ovisi o tome što žele postići. Oni se moraju odlučiti, hoće li taj trener-selektor i sam učiti (i griješiti) uz momčad, hoće li neko provjereno europsko ime ili hoće li, od nekoliko kandidata, izabrati nekog sa američkog sveučilišta koji bi tu radio (i bio sa svojom obitelji) na duži period a za nekih 100.000 eura godišnje. Kod  odlučivanja za selektora, oni moraju imati u fokusu (ako ga biraju na duže staze) da će nam skoro cijela momčad završiti u NBA (u roku 4-5 god.). Ovo viječe mudraca mora definirati, hoće li ta buduća repka razvijati neki svoj stil košarke. Ako to žele, onda se taj stil ne bira iz kataloga, nego se skeniraju svi sadašnji i budući kandidati, zatim se pretpostavi što bi se iz njih moglo izvući. To je već neka vizija košarke koja bi se igrala. Ovdje su nabacane samo neke stvari na koje se kod izbora selektora mora imati na umu. Dakle, ako želiš napraviti ozbiljan posao onda prije donošenja odluke predstoji veoma ozbiljan posao.

Ostalih stvari, koje bi ovo viječe mudraca trebalo definirati i razraditi, sada neću navoditi. Navodim samo ovo da se vidi da je taj posao veoma zajeban ako mu se pristupa odgovorno. Ako ne želiš taj pristup, onda je odluka o selektoru veoma laka. Tada tu funkciju može obnašati i naš Deng, bar bi znali da bi on „poludio“ i na samu pomisao na švercovanje nekog imena na širi popis.

Što se tiče koordinatora, trebati će odrediti geografsko područje djelovanja svakog pojedinačno, opseg poslova i radnih zadataka, treba odrediti dali će biti stalni zaposlenik ili honorarac,  njegova bruto mjesečna primanja, izvori financiranja (kratkoročni i dugoročni), sredstva rada (vozilo, plačanje goriva, PC ili laptop, mobitel, razna elektronična oprema i ostalo).  Njemu treba dati i neka ovlaštenja koji će biti potkrepljena nekim pravnim aktima. Tek onda se određuje dali će se ići na javni natječaj ili na neko predloženo ime (ovo ako postoje pravne mogučnosti). Definira se potreban radni staž u struci, potrebne reference, rezultati rada, preporuke i ostalo. Tek tada, kada je tako definiran posao koordinatora, onda se ide u potragu za ljudima koji zadovoljavaju te uvjete. Poznavajući situaciju u RH, vjerojatno će preskočiti sve te nužne predradnje te poslije druge-treće kave (pive, vina) usvojiti neko ime i to iz nekih konkretnih razloga.