Cibona je protutnjala Laktašima, svladala je Igokeu 67:55, momčad koja je lani bila prva nakon osnovnog dijela sezone ostavila i teoretski izvan šanse za Final Four, a sebe gurnula jako blizu. Doduše, u posljednja dva kola, kad Vukovi gostuju kodŠirokog i konačno dočekuju lidera Zvezdu u Draženovu domu, može se dogoditi da Cibona završi i kao peta, iako je činjenica da sve drži u svojim rukama.

Ako dobije dvije do kraja, sigurna je. Vjerojatno je i s jednom pobjedu na beogradskoj završnici, a možda joj neće trebati ni pobjeda ako Partizan svlada Budućnost u Podgorici u ponedjeljak.

- Ne opterećujem se kalkulacijama, mi ćemo ići na pobjedu i u preostale dvije utakmice. I u njih vjerujem - kaže Slaven Rimac, Cibonin trener. Iako je i njemu nejasno zašto se posljednja kola ne igraju u isto vrijeme. Naime, to sljedeće kolo žarište će imati u ponedjeljak. Tada će Široki dočekati Cibonu u 18 sati, kao i Radnički Zadar. A Budućnost i Partizan igrat će od 20.45 sati...

- Nije mi baš jasno zašto svi ne igramo u isto vrijeme...

Nije prvi puta u ABA ligi.

Cibona je, pak, dobila važnu utakmicu u kojoj je bila u problemu samo u drugoj četvrtini.

- No, brzo smo se oporavili od toga.

Jesu, potpuno su kontrolirali utakmicu, držali su skok, Jerel Blassingame izluđivao je domaću obranu, a Dario Šarić se nakon početne nervoze, uzrokovane i izbijanjem zuba na početku utakmice, u drugom dijelu razgoropadio. A Cibonina kombinirana obrana bila je preteško breme za nade Igokee. Djelovala je momčad Vlade Jovanovića kao da ni nakon utakmice nije shvatila što je to Cibona igrala u obrani.

I Vukovi su tu gdje ih je na prijelazu kalendarskih godina, kad se iz Tornja odlazilo, malo tko vidio. Osim Darija Šarića, koji je skupljao momčad i govorio da će Cibona igrati Final Four.

Cibona vjerojatno nikada nije imala manji igrački kadar, vjerojatno nikada nije s manje igrača u ozbiljnoj rotaciji došla na domak Final Foura, a kada ga potvrdi, u što danas pod Tornjem svi vjeruju, može govoriti i o jednom od najvećih regionalnih uspjeha u povijesti.

Cibona je igrala tri finala ABA lige, ali bile su to punije momčadi nego ova danas. Bilo je godina, poput one kad je pod Tornjem bio Alan Anderson, kad se do Final Foura jedva došlo, a Cibona je bila jaka kao beton. Dvije utakmica, dva puta 40minuta nakon kojih će se momčad i treneri moći pogledati u ogledalo i kazati si, “da, uspjeli smo”.

Ovaj Final Four vrijedit će poput tri finala, doista...