Izrael je poprilično dobro uigran i, koliko sam mogao shvatiti komentatore na Fiba kanalu, dosta ih je (od Madara pa dalje) iz generacije 1998. koji su 2018. osvojili U20 (mi bili srebrni, Kalajźić petorka prvenstva, čisto za podsjetnik).

Slično kao  i BiH, uigrani  generacijski povezani, igraju  fizički intenzivno, dok mi, ako i možemo skupiti imena koja bi mogla parirati (Žižić, Božić, Brwnković, Filipović, Mavra koje je Simon spomenuo) kako ih uigrati s Hezonjom (koji će valjda doći dan prije utakmice jer igra kolo u EL), Smithom, Nakićem, Badźimom, Škarom, Drežnjakom, Ružićem?

Realno, izgledi su na njihovoj strani, ali treba izači na parket sa stavom, "potući se" i vidjeti kud nas to može odvesti.

U prozoru u lipnju igramo doma (Jazine?) sa kompletnom visokom linijom iz nba i tu se možda možemo nametnuti, a na Avdiju "baciti" i stalno rotirati (možda i ciljano selektirati samo za tu svrhu) nekoliko igrača sa ciljem da mu se oteža posao.

Težak dvo-match, ali nismo bez šansi.

Poslušao podcast sa Krunom i nisam čuo ni jednu ideju kako on konkretno misli pokrenuti stvari u HR košarci. 

Samo nabrajanje problema o kojima su već pričali i njegovi prethodnici, i o kojima mi trubimo ovdje na forumu. Želja i volja su tu, znanje i mogućnosti su upitni.

Sorry, ja ne vidim razloge za optimizam.

P.S. Nadam se da se varam.

Problem je što ipak ne živimo u komunističkom sustavu pa da "drug" Simon naredi da svaki aba klilub mora imati U20 reprezentativca na parketu, svaki premijerligaški jednog U18 i svaki klub prve lige jednog U16.

Karikiram, jasno, ali nije lako mijenjati loše navike koje su usađene u klubovima. Nerad, loš rad, nepostojanje termina u dvoranama. To je puno širi problem, a od nečega treba krenuti.

Na vladi je da konačno donese zakonodavni okvir koji će poticati ulaganja u sportske klubove.

I onda povrh svega toga, za početak da se reprezentacija uspije kvalificirati na svako veliko natjecanje.

Ja vidim dobru volju, detektirane probleme, neke osnovne pomake u svrsi rada under reprezentacija (ne rezultat kao cilj samom sebi, nego profiliranje kadrova za A reprezentaciju i to po modernim principima igre, koji se jasno vide i na eurobasketu).

Iduće ljeto okosnica U20 ostaje na okupu, s dodatkom 2007. godišta. Torbarina (Zadar), Šare, Zemljić (CJ), Mirčeta (Samobor) se mogu nadati minutaži i dobrom radu. Rezultat nije primaran, ali da nastave igrati pod Babićevim vodstvom kao ovo ljeto (Mirčeta će praktički imati neprekinuto kontinuitet od ovoga ljeta), pa da se na godinu lagano neke od njih (ako ne i prije) počne ubacivati da osvjeźe bekovsku liniju. Ako ih bude više, donise i taj generacijaki timski duh koji nam jako nedostaje.

I tako redom, iz godine u godinu, možda nešto od toga "dospije" za eurobasket 2029. na kojem bi još mogli imati jezgru iz 90tih. 

Kad bi se to uspjelo - super.

A, kad će se u klubovima premijerke početi igrati moderno? Kako to postići? Narediti? Honorirati? Skratiti napade? Evo, ako Simon čita forum pa da nabacimo koju ideju...

A nmz kruno simon napraviti revoluciju u hrvatskoj kosarci, tu je najveci problem sto hrvatska vlada ima macehinski odnos prema svim ovim loptackim sportovima osim nogometa. Nije normalno da drzava ide gradit stadione od 100 miljuna eura a hrvatskoj nasusno fali dvorana za klince za sve ove dvoranske sportove, a da ne govorim o da ni dalje nije onom stvari makla da potakne ulaganja iz privatnog sektora u sport. To su krucijalni problemi, zasto jednostavno kosarka nemoze ici prema naprid. Takoder, vodstvo saveza miljama kaska recimo za vaterpolo savezon i tu je ogromna razlika u kompetencijama izmedu ljudi u vaterpolu te ljudi u kosarci, medutim ocigledno je da su zasticeni ko licki medvid, a nazalost nema ni ljudi s pedigreom koji bi ih kritizirali priko medija, tako da se tu nece apsolutno nista prominit.