Od naših, jedino je Žorić nešto pokazao.
Poslije njega najbolji Planinić i Markota

Bogdanović, 1 (jedan) poen za nekih 35 minuta

Repeša nas već je uspio limitirati na 50 koševa, a još nisu završile pripreme. Kako napredujemo, protiv Španjolaca ćemo imati počasni koš po četvrtini.

Za nadati se nečemu treba dramatično poboljšati igru, a obzirom na ono što pokazujemo teško je u to vjerovati. Jedino ako netko iz nekog starog, zapuštenog potkrovlja ne izvuče čarobni štapić.

Poslije prvenstva slušamo ono što je Radić rekao i na zadnjem kada su ga pitali o odlasku : "

Radić po povratku iz Litve: 'Ostavka? A zašto? Jesam li ja birao i vodio momčad?'

Isto to očekujem pri povratku iz Slovenije!!

Nažalost u košarci ipak nemamo Z. Mamića, pa da smjeni ovog pajaca.

Ovo sve je samo odraz stanja domaće lige koja se već godinama bazira na ciljanoj prodaji pojedinih igrača. prodavalo se tu već "ciljano" i Tomića i Bogdanovića i Ukića i Šarića. Svaki dobije 20 lopti po tekmi zabije 15-20 koševa po utakmici i od takvih formiramo repku.... I onda se čudimo zakaj smo slabi u obrani??

Ja sam potonuo...

NEMA  LJUDI MOJI I DANAS PROTIV TURAKA SVE SMO O SEBI SAKRILI IZA -29 RAZLIKE!
Ma tko o nama išta zna?
Nitko!
Šteta što se tako uspješmno nismo sakrili u tekmama protiv Crnogoraca i Letonaca, koje smo greškom dobili. Da smo i u tome uspjeli, naslov prvaka Europe bio bi naš.
Ipak ima još šanse. Sutra. S kim ono igramo?
Nadam se da će nas Repeša i sutra dobro kamuflirati!

Ako ovaj Repeša ima imalo obraza,
odmah će podnjeti ostavku!!!

I tako je TURSKA nabila TRUBISTAN sa 29 razlike.

Ali je li ta razlika bitna? Kako netko reče ranije - nije.

Pripremne same po sebi nisu bitne, ali pokazivati ovakvu anemičnu nemoć, diletantsku prostituciju svih fundamentalnih elemenata košarkaške igre, kaljati dres prezentacijom ovakvog bezvoljnog i krajnje neprofesionalnog pristupa... Ne znam što bih rekao.

Planirao sam skoknut u Sloveniju - ali dobro su me dečki odgovorili. Ne znam šta bi da gledam ovo uživo - skočio bi dolje na teren s čakijom u jednoj i samokresom u drugoj pa udri po njima. Ako oni namjeravaju ovako igrat uzalud zovu navijače preko televizije. Zar da ljudi idu tamo pa da ih počaste s ovom UVREDOM košarci i da nas suparnički navijači gledaju onako iz samilosti kao neku pregaženu mačku na cesti...

Nitko od njih izuzev Žorića, Marka Tomasa i donekle Marija Delaša nije večeras izgledao kao da je jedan jedini dan igrao profesionalno sport zvan košarka. Ni da su svjesno puštali nisu mogli ovako loše ''odigrati''.

Podijelit ću s vama jedan moj pogled.

HLADNA GLAVA (TREZVENOST), INTELIGENCIJA i AGRESIVNOST. To je sve što ti treba u košarci. Uz, naravno, osnove koje se podrazumijevaju svugdje u svijetu - osim naravno u Radićevoj Hrvatskoj. I pet tako obdarenih će uvijek pobijediti pet balvana sa savršenim predispozicijama.

Ako nedostaje jedan od gore navedenih elemenata - odmah je problem. Ako nedostaje više od jednog - katastrofa.

Damjanu Rudežu ja želim sve najbolje u njegovoj karijeri i ne želim mu suditi kao čovjeku ili klupskom igraču - ali on u reprezentaciji ostaje ŠLAPA koja šteka s bilo koje udaljenosti kad god se pojavi iole respektabilni protivnik.

Ali još on nije bio najgori na terenu večeras. Bilo je tu svakojakih bisera - od playeva koji telefoniraju dodavanja, srljaju, centara koji se spotiču o loptu koje tobož vode, pičkastih horok-cigli na obruč. To je samo jedna gomila pacerskih odluka i rješenja nagomilana u lavinu najgoreg amaterizma kojeg skoro ni na haklu nisam vidio.

Pogodite što od gore navedenih elemenata nedostaje Lukši Andriću. Roku Ukiću Leniju su npr. večeras nedostajala prva dva.

Zašto - sigurno se pitate - uvijek protiv nas prorade i najveće rupe od igrača u protivničkim momčadima, zašto svi nama pogađaju trice preko ruke - što to radimo pogrešno?

Pa osim šljampave obrane - radi se o stavu i energiji koju nosimo kao momčad. A ona je haklerski opuštena, dezerterska - jednom riječi - submisivna. Ovo je momčad koja nakon prvih nekoliko grešaka ili prvih naznaka agresivne protivničke obrane skida gaće i sama nanosi vazelina koliko gazda traži. Takav su dojam ostavili večeras i jučer i može ih sve kolektivno biti sram za takvu predstavu - da te itko ikada upamti takvog.

I naravno kad druga momčad vidi skupinu pogrbljenih luzera sa spuštenim glavama i skupljenim ramenima - samopouzdanje im poleti do neba. Sve odjednom ulazi i preko ruke i ispod ruke i iza table - uz prekršaj - sve. Jer s druge strane nema ništa osim pasivnosti, defetizma, nervoze i piškit ću-kakit ću neodlučnosti.

Branio sam dečke dok su gubili pripremne i pokazivali naznake igre. Ali ovo večeras je bilo krajnje degradirajuće i lošije nego jučer kad je Markota glumio glavnog klauna - a Markota danas nije ni igrao! Pa izvucite zaključke - svi vi koji niste gledali utakmicu - blažene vam oči i živci.

Usudio bih se reći da je ovo večeras bilo gore od Jokine Hrvatske - a to je - Jaske svaka ti čast - pravi pravcati poduhvat.

S ovakvom ''igrom'' protiv oslabljene Španjolske ne gine oko - 50. Tu smo di smo ako je ovo vrhunac Repešinih priprema - odnosno moliti se u 3/4 da izađe većina od načelno ''startne petorke'' koliko su loši na terenu.

Možda sam u nečemu i pretjerao, ja se ispričavam ako je netko tu uvrijeđen, ali pišem u afektu i navijački se sad tako osjećam i teško je uopće riječima opisati tako ružnu ''košarku'' kakvu su prezentirali naši reprezentativci večeras. Juniori ne mogu lošije od ovoga.

I posebno hvala korektnim domaćinima Turcima što su se išli zezati čitavu zadnju četvrtinu da nas ne ponize onkraj zdravog razuma - a mogli su - itekako.