Maricevi uzdasi najveca premija
2. dio
Nikad(opaska Silvio: Franjo Bozic), medjutim, nije odjenuo modri dres. Poceo je u obliznjem Maksimiru, stasao u Zagrebu, a eksplodirao, evo, u Naftasu.
Ne mislim da ce mi ova utakmica promijeniti zivot. Pisat ce se o tome 2-3 dana, i gotovo. Cekaju me nova iskusenja, novo dokazivanje, tezak posao. Trenutacno mi je najveci motiv vratiti se u Zagreb i tamo se afirmirati. Volio bih zaigrati u paru s Bartolovicem, bili bismo neugodan tandem. Nogometasi Naftasa pobjedom nad Dinamom zaradili su posebnu premiju, medju sobom ce podijeliti 2500 eura.
Taj novac mi nije toliko bitan. Meni je dovoljno to sam cuo Silvija Marica za vrijeme utkmice kako uzdise: "Ma ovo nije moguce". Bozici su sportska obitelj: otac Alojz i danas povremeno odigra za veterane Stupnika, dva mladja brata takodjer guraju loptu.
Mladji Domagoj(9) posebno je talentiran, kapetan je pionira Maksimira. Nije los niti Nikola(1, on je junior Zagreba. Dobro smo pokriveni po svim pozicijama: Nikola je stoper, Domagoj veznjak, a ja napadac. Mama Zdenka radi u sportskoj kladionici. I to bas onoj koja je najvise potcjenila Naftas(koeficjent 20) u srazu s Modrima. Je li mama mozda imala informaciju vise pa nesto prisapnula? (opaska Silvio: inteligencija nije nuzan uvjet da postanes novinar, ali ocigledno je neinteligencija nuzan uvjet da bi bio sportski novinar u Hrvatskoj)
Inace se kladim, ali u srijedu nisam stigao. Stavio bih iz zafrkancije 10 kuna na nas, 200 bi spremio u dzep.Tata je opalio "jedinicu", ali mu vrag nije dao mira, kombinirao je to s jos 4 para. Naravno da je pao. - kaze Franjo Bozic, mladic cija je ljevica srusila mocni Dinamo.