Lista najvećih fudbalskih transfera
Šokantno
visoka ponuda madridskog Reala za Kristijana Ronalda od 80 miliona
funti prekinuće najduži niz bez svetskog rekorda u poslednjih 57 godina.
To
je podstaklo svetske medije da analiziraju nagli uspon vrednosti koja
se plaća za najbolje svetske fudbalere od ere Johana Krojfa, koji je
1973. iz Ajaksa prešao u Barselonu, do ovog leta. Španska Marka
utvrdila je da je, preračunato u evre, Ronaldo plaćen 261 put više od
Holanđanina, i 13 puta više od Dijega Maradone, kada je 1982. iz Boke
dolazio u Barselonu.
Ako se za jedinicu mere uzme
britanska funta, pad vrednosti te valute u poslednjih godinu dana sa
oko 1,50 na oko 1,17 evra učinila je da je transfer Kake iz Milana
početkom nedelje već oborio Zidanov rekord iz 2001, ali u tim
okolnostima Ronaldova vrednost deluje još strašnije velika (za gotovo
80 posto je skuplji od Zidana, a 26,7 puta od Maradone).
Prethodne
duge pauze beležene su u doba svetskih ratova, a upadljivo je da su do
Drugog svetskog rata prednjačili Britanci, zatim je dominacija
Italijana prekidana retko (samo u slačejvima pomenutih transfera Krojfa
i Maradone u Barselonu), da bi u poslednjih 11 godina, od Denilsonovog
prelaska u Betis, primat preuzeli Španci. Madridski Real postavio je
uzastopna tri rekorda i izjednačio se tako sa Interom i Napolijem, s
tim što sve te ekipe i dalje zaostaju za Juventusom i Milanom, koji su
po četiri puta bili svetski rekorderi.
Na samom prelazu iz XX
u XXI vek naglo se ubrzalo tržište – najpre je 1992. tri puta obaran
svetski rekord (Papen, Vijali, pa Lentini), da bi od 1996. do 2001.
pomeran svakog leta. Posle Zidanovog dolaska u Real iznosi su počeli da
donekle opadaju, mada su i dalje bili vasionski (od 15 najvećih
transfera u istoriji 4 su napravljena tokom leta 2001, a sedam posle
toga).
Ukoliko
Kristijano Ronaldo prihvati Realovu ponudu i potpiše ugovor sa klubom u
koji „prelazi“ već pune tri godine (još od čuvenog incidenta sa Runijem
na Svetskom prvenstvu u Nemačkoj), to bi moglo da otvori novu eru u
istoriji fudbalske ekonomije. Činjenica da je rekord oboren u eri
recesije, ne samo fudbalske, dodatno pojačava utisak.
1973. Johan Krojf (Ajaks - Barselona): 360,000
1975. Đuzepe Savoldi (Bolonja - Napoli): 865,000
1982. Dijego Maradona (Boka Juniors - Barselona): 7,2 milliona
1984. Dijego Maradona (Barselona - Napoli): 7,32
1987. Rud Gulit (PSV - AC Milan): 10,9
1990. Roberto Bađo (Fiorentina - Juventus): 13,1
1992. Žan-Pjer Papen (Marsej - Milan): 16,8
1992. Đanluka Vijali (Sampdoria - Juventus): 20,1
1993. Alan Širer (Blekburn - Njukstl): 25,3
1997. Ronaldo (Barselona - Inter): 27,0
1998. Denilson (Sao Paulo - Betis): 30,0
1999. Kristijan Vieri (Lacio - Inter): 46,5
2000. Ernan Krespo (Parma - Lacio): 56,2
2000. Luiš Figo (Barselona - Real Madrid): 61,4
2001. Zinedin Zidan (Juventus - Real Madrid): 71,6
2009. Kristijano Ronaldo (Mančester Junajted - Real Madrid): 94,0
Izvor: Marka. Svi iznosi preračunati su u današnje evre. Na spisku su
samo izabrani transferi, opširniji spisak na prilogu BBC-ja (slika 2).