PRIÈA oko nekada¹njeg vrha NK Croatie, protiv kojeg je Dr¾avno odvjetni¹tvo podignulo optu¾nicu polako se pretvara u pravnu trakavicu, koja bi mogla zavr¹iti steèajem kluba èiji se igraèi vrednuju u milijunima eura.

Povezanost izmeðu dugova nekada¹nje Croatie i dana¹njeg Dinama sudski je dokazana u razvikanom sluèaju Danijela ©ariæa. Dinamo je zbog bezizlazne financijske situacije od dionièkog dru¹tva postao udrugom graðana, no ©ariæevi su odvjetnici uspjeli dokazati da su te dvije pravne osobe povezane. ©ariæ se, na kraju, nagodio s èelnicima, i cijeli sluèaj pao je u zaborav.

Sumnjamo da æe se isto dogoditi s najnovijim tu¾bama, koje bi Dinamo vrlo lako mogle dovesti do steèaja.

Dr¾avno Odvjetni¹tvo navodi da su Mirko Novosel, Tomislav Horvatinèiæ i Damir Vrbanoviæ, svaki u svoje vrijeme obna¹anja du¾nosti glavnog direktora tada¹nje NK "Croatie" zlorabili ovlasti jer od 1996. do 2000. nisu plaæali poreze na isplate obavljane na temelju dodataka ugovorima.

Nije tajna da je 90-ih godina Dinamo poslovao na rubu zakona, kao ¹to nije tajna da je tada imao vrlo jako politièko zaleðe. Danas direktor Dinama za pravna pitanja Damir Vrbanoviæ istièe kako im je tek 2000. godine reèeno da ne rade u skladu sa zahtjevima financijske policije. Pravni direktor bio je nedostupan tijekom dana.

No, Mirko Novosel spremno nam je odgovorio da se radi o namje¹taljkama starim 6-7 godina.

"To su takve izmi¹ljotine, da zaista nemam rijeèi. Mi smo oèistili ¹to smo imali, uopæe ne ¾elim komentirati takve navode." - kazao je Novosel u kraæem telefonskom razgovoru za Index.

Podsjetimo, Odvjetni¹tvo tereti Novosela i biv¹eg proèelnika Gradskog ureda za izgradnju grada Zagreba Borisa Ordulja da su se dogovorili kako æe pri rekonstrukciji stadiona investitor biti grad Zagreb, a tada¹nja Croatia naruèitelj radova i usluga. Dinamo je, dakle, u prièi s nekada¹njom Croatiom lak¹i za 120 milijuna kuna.

Kada se u prièu ukljuèe nekada¹nji Dinamovi igraèi u sastavu Jo¹ko Jelèiæ, Goran Juriæ, Dra¾en Ladiæ i Igor Cvitanoviæ prièa postaje, blago reèeno, komplicirana. Spomenuta èetvorka potra¾uje oko 15,5 milijuna kuna, a napomenimo da je Robert Prosineèki, kojem Dinamo duguje oko 5,5 milijuna kuna veæ zaboravio na novac za koji je znao da æe ga te¹ko vidjeti.

Najveæi iznos potra¾uje Igor Cvitanoviæ, uz Ladiæa, jedini Dinamovac koji ga zbog svojih igara i zaslu¾uje. Jelièiæ i Juriæ tra¾e astronomsko visoke iznose, obrnuto proporcionalne minutama koje su proveli na terenu. 

Bezbroj pitanja u vezi sa cijelim sluèajem uputili smo na pravu adresu. Na¹ struènjak za financije odlièno je upuæen u prièu oko klubova HNL-a, pa smo, iako neoèekivano, do¹li do vrlo zanimljivih i korisnih informacija.

"Jo¹ dok je Mato Crkvenac bio Ministar financija, upozoravao je na malverzacije koje se dogaðaju u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi. Osobno sam podijelio mnogo pravnih savjeta vezanih iskljuèivo uz tu temu, iako sam siguran da æe veæina javnosti znati o èemu prièam." - zapoèeo je na¹ odlièno obavije¹ten izvor.

"Postoje sheme koje su masovno koristili svi, po pravilu dokle ide - ide. Radi se o na¹em nogometu koji gotovo da nema prihode, veæ samo rashode. Tro¹kovi su ogromni, a praksa s rupama u zakonu dugo je funkcionirala. Postoje velike razlike izmeðu udruga graðana i dionièkih dru¹tava, na tome bi se trebalo intenzivno poraditi tijekom dono¹enja Zakona o sportu. Upravo iz tog razloga nije niti izglasan, opstalo bi tek nekoliko prvoliga¹a." - dodaje na¹ sugovornik.

"Poznato je kako su u Dinamu jo¹ prije deset godina igraèima umjesto premija isplaæivani krediti. To ne samo da je na rubu zakona, veæ je u potpunosti nelegalno. Na takve se kredite ne plaæaju porezi, pa ne èudi da je takva praksa dugo ¾ivjela meðu èelnicima, ali i igraèima. Upozoravam, takva  praksa danas nije èesta, ali nitko ne mo¾e posvjedoèiti da je nestala." - zakljuèio je na¹ financijski struènjak.

Na kraju dodajmo kako NK Dinamo na sebi nema nikakvu imovinu, ¹to je Vrbanoviæ vi¹e puta javno istaknuo.