Teško mi je shvatiti da još uvijek ima ekipe, a jbt kol'ko vas ima, koja se divi našmrkanom lopovu.
Narkos je prije svega vodio nogometni klub , a ne import-export tvrtku.
Uspješnost nogometnog kluba koji ima više od milijun simpatizera bi se valjda trebala odraziti na tribinama.
Evo kako je to izgledalo 2012. , utakmica lige prvaka protiv Porta...

4683 gledatelja u ligi prvaka. Zbilja epski uspjeh.
Dobro se zna što se događalo unatrag desetak godina i zašto je kulminiralo te sezone. Posljedice tog perioda su jasno vidljive i dan danas.
Dalje od toga zbilja ne treba ali vidim da ga se glorificira za nekakve sportske rezultate što je suludo.
Posuditi ću post od kolege na tu temu koji je to solidno sažeo:
"Harao je Mamic u Dinamu jako dugo, radio transfere, imao moc da neke sprijeci, pa sta smo imali od toga? Slijepi navijac kojeg zanima rezultat vidi ovo:
- Dinamo je prije Mamicevog bijega bio kanta za napucavanje u Ligi prvaka, a ponekad i u Europskoj ligi. U Ligi prvaka nismo mogli uzeti vise od tri boda, a uglavnom smo bili bez bodova.
- Dinamo je nakon Mamicevog bijega u dvije Lige prvaka skupio devet bodova i do posljednjeg kola bio u borbi za prolaz dalje. U tri Europske lige grupu smo prosli svaki put, svaki put s dvocifrenim brojem bodova.
- Dinamo je u trenutku Mamicevog bijega bio 77. klub i Europi, danas je 29.
Sve osim toga je pametovanje sta bi bilo kad bi bilo. Mamic godinama radi transfere koji na terenu ne daju rezultat. Sad bi nam odjednom njegove ideje trebale vrijediti nesto. Da je taj covjek stvorio ekipu koja igra polufinale eurokupa ja bi rekao da ga se treba slusati po pitanju transfera. Ali nije, stvorio je kantu za napucavanje.
U klubu ako ne znaju sta treba raditi, mogu ga nazvati, saslusati i uraditi suprotno. Prema njegovim pricama, izgleda da to i rade. I super im ide. "
Biti će opet Dinamo kada se mulj makne. Ne odmah ali ljubav nije umrla.
