Sedamdeset godina od ustanka u Villefrancheu, kada su u tom francuskom gradiću pripadnici 13. SS "Handžar" divizije digli pobunu protiv nadređenih nacista s ciljem da se pridruže Saveznicima, što je tada predstavljalo gotovo nevjerojatan događaj u okupiranoj Europi, pokrenuta je inicijativa da od svih klubova na svijetu Hajduk bude taj koji će u Francuskoj uveličati tu veliku godišnjicu. Pred šefovima europskih država, upravo bi splitski klub trebao 17. rujna, na dan obljetnice, odigrati prijateljsku utakmicu s lokalnim nogometnim klubom Villefrancheom.

Ideja je krenula od Europskog institutu za kulturu, obrazovanje, ekonomske kontakte i humanitarne akcije iz Pariza, odnosno njegovog predsjednika Ante Granića. Zadatak ovog instituta je, među ostalim, uspostavljanje prijateljskih odnosa institucija s ovih područja s pogodnima u Francuskoj. U procesu je povezivanje Sinjske alke i ugledne Francuske visoke škole za školovanje kadrova za konjske trke, a s pričom Hajduka i Villefranchea trebala bi biti zaključena njihova misija u Hrvatskoj po tom pitanju.

U akciju povezivanja Hajduka i Villefranchea uključilo se i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Parizu, tako da su na Poljudu već kontaktirani iz ureda veleposlanika Ive Goldsteina. Nakon "bratimljena", utakmica u Villefrancheu pred visokim dužnosnicima se nameće kao logičan slijed pogotovo jer Hajduk ima status počasne momčadi slobodne Francuske te najvećeg hrvatskog kluba.

Hajduk je, poznato je, 1945. godine tijekom turneje u Libanonu odlikovan od strane francuskog Pokreta otpora, točnije generala Charlesa de Gaullea, počasnom momčadi slobodne Francuske. To što je splitski klub tijekom Drugog svjetkog rata postao simbolom otpora nacizmu u Francuskoj se poštuje i danas. Zbog toga su "bijeli" poželjan gost u ovoj priči koja nadilazi nogomet. Hajduka se smatra nogometnim klubom koji je zadužio francusku državu i Europu onda kada je to bilo najteže. U godini kada Hrvatska pristupa Europskoj uniji ova inicijativa se nameće kao projekt od državne važnosti.    

Dodajmo i da je pobuna u Villefrancheu brzo i krvavo ugušena, ali su nakon rata stanovnici grada pobunjenike slavili kao heroje i mučenike. Zanimljivo je da zemljište na koje je pala njihova krv nikada nije prepušteno izgradnji, a pristupna avenija je dobila naziv Avenue des Croates (Avenija Hrvata). Handžar diviziju su većinom činili bosanskohercegovački muslimani (Bošnjaci) s teritorija tadašnje NDH, te se za njih koristio službeni naziv "Hrvati muslimanske vjere". Manji dio jedinice popunjavali su Hrvati s istog područja. Divizija je bila formirana u ljeto 1943. te potom upućena na obuku u Francusku kao projekt od najveće važnosti šefa SS-a Heinricha Himmlera. Intencija je bila da se što više muslimana pridruži silama Osovine u daljnjim ratnim operacijama. Pobuna u Villefrancheu bila je nešto što im nikako nije bilo u planu...