Kad govorimo o gradonačelniku, u najmanju ruku neobično priopćenje izdao je nakon što je u svom uredu primio novog predsjednika Hajduka Lukšu Jakobušića: objavio je da 'ulaganja Grada Split u Hajduk za vrijeme njegovog mandata, u period od 2017. do 2020. godine, iznose gotovo 71 milijun kuna, u što se ubraja i odluka Vlade da se na Grad Split prenese 52.690 redovnih dionica u nominalnom iznosu od 26.345.000,00 kuna'.
Neupućeni promatrač pao bi na dupe od zaista respektabilnih brojki, a financijski minimalno pismen čovjek završio bi u nesvijesti od gluposti koja je servirana iz Banovine, valjda posredstvom šefa financija Dragana Brtana. Kakve veze imaju dionice koje je država poklonila Gradu, s novcem koji Grad navodno uplaćuje Hajduku? Tko je izmislio praksu zbrajanja prihoda i rashoda?
I kakvim se zapravo vratolomijama stiglo do iznosa od 71 milijun kuna, koji će se u bespućima parapolitike i paranormalnim zakutcima interneta i medija vjerojatno godinama spominjati kao dokaz da je Hajduk 'na gradskoj sisi'?
Ukratko, zbrajanjem baba i žaba, jer podaci su jednostavni, lako dostupni i provjerljivi. I govore da iz gradske blagajne za potrebe najmlađih uzrasta odlazi pet milijuna kuna godišnje, pristojno i korektno, makar manje nego u većini drugih gradova u državi. I svakako manje nego projektu zvanom Jugoplastika.
Zbrajati sve drugo, pa i ulaganje u vlastiti stadion, naprosto je ludost u rangu one da nakon zamjene bojlera u vlastitom stanu objaviš da si podstanaru poklonio tisuću kuna.
I kad zavlada mržnja razum nije lijek I ludilo uvik promijeni tijek povijesti Ispiše novu, krvavu stranu U zemlji seljaka, na brdovitom Balkanu