Mislim da na forumu previše rasprava i  "takeova" ide u smjeru crno i bijelo i jako često se piše van konteksta što onda ne pokazuje neku realnu sliku situacije. Tako da ili često smo nesposobni i u kurcu ili smo bezgrešni i genijalci. Mislim Hajduk obzirom na renome, broj navijača i značaj zasigurno ne ostvaruje dovoljno, međutim ako u tu jednadžbu ubacimo budžet, uređenje države, klupsku situaciju proteklih 15-godina vidimo da tu i ima otegotnih okolnosti zašto neke stvar i danas nisu na razini. 

Evo kad smo krenuli s akademijom i igračima i uspoređivanju s Dinamom. Znači sad ne želim da rasprava bude Mamić, Bandić, Jozak i te stvari koje su imale veliki utjecaj nego čisto neki nogometni aspekt. Tamo negdje 2005, 2006 dok je u našem klubu omladinska škola primala kuverte za većinu igrača i skauti su skautirali vinsku ponudu, a selekcija je bila misaona rečenica, Dinamo odnosno bjegunac za velike pare dovodio igrače iz svih regija ove države te ustrojio kroz reprezentacije tu selekciju da ima najbolje talente na dohvat ruke. Takav način rada koliko god imao nelegalnih i neetičnih načina im je donio da stvore u ekipi Modrića, Lovrena, Vrsaljka, Ćorluku, Mandžukića itd... U negdje to vrijeme mi smo imali Mali, a čiji si ti?! Hajduk je pun sinova poznatih igrača | 24sata  i Sinovi i nećaci: Omladinska škola Hajduka puna je potencijalnih fantoma - Index.hr   

To su bili temelji na kojima je stvarana reputacija igrača i prozivoda što omladinska škola proizvodi. Na taj način koliko god nas to smetalo Dinamo je u neku ruku postao marka i jebiga na tržištu marke koštaju i na taj način neki njihovi igrači su postizali daleko veće cijene i onda je bjegunac imao presice u kojima se hvalio (iako klub kao klub nije pola tog novca vidio nije). Nakon tog perioda slijedi poznati period stečaja di i dalje nije bilo ulaganja niti neke orijentacije na akademiju pa se u to vrijeme izgubilo Baturine, Moru, a većina nekih talentiranijih igrača je u to vrijeme igrala u Splitovoj akademiji (Vuškovići). Isto tako nekolicina tadašnjih trenera koji su danas na glasu (Budimir, Tomić) su bili u Splitovoj akademiji dok su u našoj "veliki stručnjaci" bili Marenzi i Žilić pod vodstvom onog redikula Durdova. Stvari su krenuli u boljem smjeru dolaskom Gojuna i novom garniturom koja je veliki fokus dala akademiji, infrastrukturi i čak onaj prijelaz nakon Gojuna je odrađen dobro dovođenjem Bore. 

Sad kad još u cijelu situaciju ubacimo nestabilnosti u klubu smjenom Kosa i odlaskom Branca pa onim show programom Vulić-Kopić i šećer na kraju Gojunov i Sixov odlazak dobiješ katastrofalan prijelaz iz akademije u seniore. Tek zadnje 2 godine po tom pitanju postoji neka stabilnost jer produkcija igrača je na nivou i oni participiraju uz naravno neke nestabilnosti koje su normalne obzirom na prije navedeno. 

Međutim nisu problem ni predsjednici ni direktori ni treneri jer ako pogledamo nekolicina naših stručnjaka je napravila puno renomiraniju karijeru u inozemstvu nego npr Dinamovi, a kod nas su bili okarakterizirani kao prevare. Tudor, Branco, Kopić, Valdas, Jens možemo se složiti su puno ozbiljniji stručnjaci nego npr Petev, Cvitanović, pokojni Cico, Krznar, Jurčić,Vlak i ostali Dinamov kadar koji se u to vrijeme ispreplitao s našima. I taj njihov kadar je u svim tim godinama uzeo titule osim one Rijekine. I onda tu se postavlja pitanje koji je točno problem? Problem smo MI, članovi koji su na protekla tri izbora birala i imala tri totalna drugačija smjera kojim smo željeli da klub ide. 

Nakon onog prvog mandata LJPV, htjelo se ljude koji "razumiju" i koji su u priči i tako se dobilo Marasovića, Šalinovića i ekipu koja je na kraju dobila lijepe porcije. Nakon njih je bio izbor oni s iskustvom i koji će samo "nadzirati" pa im se nakon slučaja Gojun jebala majka zašto nisu intervenirali i na kraju ih se proglasilo grobarima da bi sada išli u totalne profesionalce i korporacijske ljude (za što je najzaslužnija udruga NH s Hajdučkom zajednicom). I na kraju svi ti izbori i promjene su mjenjale smjer kluba koji bi i puno jače stručnjake i kadar poremetio kamoli ne naše. I same te promjene rukovodećih ljudi utječe na kadar ispod PU što opet uzrokuje promjene sitne ili velike ovisno o situaciji. Sve to u globalu stvara dosta nestabilnu okolinu gdje će nekim projektima i planovima (mladi igrači npr) biti teže uspjeti.

Mi jednostavno moramo dozvoliti implementaciju nekog sustava i načina rada koji se neće mjenjati svake 3 godine. I onda će rezultati toga rada doći na naplatu. To možemo vidjeti kroz akademiju jer od zadnje reorganizacije pa do dan danas apsolustno se podignuo broj igrača koji su spremni particpirati u prvoj ekipi i broj igrača na kojima se zaradio ozbiljan novac u odnosu na npr 2010-2016 godinu. Međutim nedostaje nam drugi aspekt razvoja igrača, a to je kontinuitet ozbiljnog trenera i sustav prve ekipe. I tu se svodi ona priča oko budžeta jer mi nemamo milijun eura za onog Rene Marića recimo ili nekog dokazanog kalibra već se moramo krpati našim bivšim kadrovima ili probati tražiti novog "Kloppa za sirotinju" kroz naš sustav ili skauting. Za naše uvjete nam treba vrijeme kada dok se ne dogodi taj klik, ali to podrazumijeva da PU usmjerava SD-a da slijedi propisanu strategiju kojoj taj trener najviše odgovara, a ne da Niko dovede trenera po ovoj strategiji pa da se nakon mjesec dana makne njega i Lukšu i onda krene novi kružni tok. 

Moj zaključak je da nismo mi ultra nesposobni niti neznalice nego jednostavno smo kretali iz nule s apsolutno nečim novim (socios model) u jako zahtjevnim vremenima (dug, loše stanje u akademiji, loša financijska slika regije) što je utjecalo na toliko godina čekanja na uspostavljanje nekog normalnog funkcioniranja kluba. Normalno da se griješilo i da se neke resurse i stručnjake potrošilo, ali jednostavno nije realno bilo za očekivati da će se obzirom na te faktore rizika sve odluke donijeti u pravom smjeru. Rezultat tih odluka itekako se osjetio u periodu od 2018 do 2020, ali isto tako klub se jako podignuo od tada. Osobno mislim da idući period od 5 do 8 godina čeka ovaj klub novi uzlet jer mislim da je navijački puk kao i upravljački jako puno napredovao u odnosu na 2012.