Koeficijent tekuće likvidnosti je veći od 1 i to je najbitniji podatak za stabilno poslovanje.

Ipak, ako uzmemo u obzir samo unovčivu imovinu kratki smo nekih 2,5 do 3 milijuna eura za zdravu bilancu.

Realni gubitak prošle financijske godine je malo više od 2 milijuna eura jer 10 milijuna kuna je trošak amortizacije.

Posebna napomena za one koji se vole razbacivati pojmom "dug": Ako smo zadnje dvije godine poslovali s ukupnim gubitkom 55 milijuna kuna to ne znači da je dug 55 milijuna.

Dobra stvar je da teoretski možemo ove godine poslovati s ogromnim dobitkom i nećemo platiti ni lipe poreza na dobit.

Da dočaram još par stvari jer su ljudi ovdje ludi za pojmom "dug".

Uzmimo za primjer da poduzeće digne dugoročni kredit na 100 milijuna kuna. Kredit nije ni prihod ni rashod, ali je obaveza. Poduzeće dakle u trenutku dizanja kredita ima dug 100 milijuna kuna, no to ne utječe na financijski rezultat, on je na nuli, nema gubitka. Također, taj dug nije dospjeli dug jer je kredit dugoročan. Poduzeće dakle unatoč dugu od 100 milijuna kuna nema kratkoročnih problema, dapače opastat će bez problema jer ima 100 milijuna kuna keša na žiro-računu.

Ajmo reći da je to isto poduzeće zaključilo poslovnu godinu s dobitkom od 10 milijuna kuna. To je super za pohvaliti se na skupštini, ali poduzeće svejedno još ima 100 milijuna kuna duga za kredit. No i dalje nema problema s poslovanjem jer je izrazito likvidno.

Ili, uzmimo da neko poduzeće ima dosta dugotrajne imovine nabavljene u prethodnim razdobljima. Redovnim stopama trošak amortizacije na razini godine bi bio 8 milijuna kuna. Poduzeće ostvaruje dobit bez amortizacije 10 milijuna kuna, na što bi trebalo platiti 1,8 milijuna kuna poreza na dobit. No, da bi izbjeglo plaćanje poreza poduzeće se odlučuje koristiti udvostručene stope amortizacije te namjerno završava poslovnu godinu u gubitku od 6 milijuna kuna. "Dug" poduzeća na 31.12. je u obe situacije identičan, neovisno o tome je li završilo 10 milijuna kuna u dobiti ili 6 milijuna kuna u gubitku.

Ovo su naravno jako simplificirani primjeri čisto da pospiješe razumijevanje pri čitanju nekih stavki financijskih izvještaja.

dobiješ da vecina ljudi okrivi klub za ponašanje policije koju oni očito uredno plaćaju

Opet se Torcidu i navijace stavlja u poziciju di ces sigurno pogrijesiti bez obzira sta odabra.

Vjernici te napadaju da si bezboznik jer se igra na Veliki petak, a ako ne ides na utakmicu stavljas sebe iznad kluba.

Daj ono, Hajduk je isprid svega i ja ka vjernik bi i na Uskrs otisa iako smatran da je to previse.

Jos sad boysi bojkotiraju pa slucajno cujen kako ih bujanec fali da su oni prava katolicka i hrvatska grupa. Nisu oni krivi sta ih bujanec fali, al ono ne bi tija da me bujanec fali iskreno.

Vjera ka o pripadnost klubu je osobni odabir pa neka se ljudi tako ponašaju. Meni ne smeta šta se igra na veliki petak jer ako mi svi možemo ići na posao taj dan ne vidim zašto se utakmica ne bi igrala. Primjerice ja ne bi podrža određene bojkote ako su neke pizdarije ispred kluba, ali primjerice da Srna dobije posao u klubu neki ne bi iša na utakmice dok ne ode iako je možda to nekome nebitno. Samo spominjanje četnika bujanca kao relevantan faktor je apsurdno.