Samo to.

Kao klinka 90-ih provela sam na Kantridi prekrasne trenutke i Tata me ko malu vodio na tekme neznam ni skime smo igrali ali znam da je gol dao Florijancic i cjela buka i atmosfera su bili predivni zaljubila sam se u cijeli folklor. Sjecam se i bakljade i dimnih prestraile su me i u isto vrijeme bilo je uzasno uzbudljivo. Ma cijeli taj dozivljaj od nonica na centralnoj koji su brundali i bestimali pa da raspjevanog stadiona. Poslje sam redovno provela na Kantridi mladost i isto imam prekrasne trenutke u sjecanju i cijeli folklor i stekla sam neke prijatelje za cijeli zivot. Danas ne zivim u RIjeci ali dodjem redovno i pogledam tekmu kad god sam doma i urwdno sam clanica kluba imam i preplatu sve ove godine koje ne zivim u HR Ali meni je Rujevica odlicna. Znam to je privremeni stadion i bla bla nogometna romantika i tako to. Samo vi muski to sve gledate iz muske prespektive na Kantridi sa oprostenjem ni pocurat se nisam mogla normalno. Rujevica ima cjelu jednu dozu konfora koja mi odgovara da parking je nepostojeci ali jebiga pa hodajte ljudi nije bas tako daleko, Cijene jesu pretjerane i svjesna sam da za HR primanja to je problem na moju zivotnu srecu nemam tih problema tako da uzmite ovo kao pregled osobe koja zivi van drzave. Drugo kuzim da za mladje generacije to mozda nema tu neku romanticnu crtu u koju sam i sama bila zaljubljena ko klinka ali danas ko "odraslijoj" osobi meni vise odgovara ovakav stadion neznam prodala sam se za komfor :)

Ključ posjeta, općenito, u HR sportu treba staviti u vremenski kontekst.

Ja sam krenuo tamo negdje sredinom 80-tih, kao klinac kojeg je poveo susjed jer moj stari je totalno nezainteresiran za nogomet. A uzeo me sasvim slučajno, na način da ga žena nije puštala a on se izvlačio na nas klince da čini dobro djelo i vodi nas.

U to vrijeme nogomet i sport općenito su bili sasvim legitimno sredstvo za upražnjavanje slobodnog vremena, zabave, možda čak i jedino, a ono najvažnije, bio je konkurentan u europskim okvirima.

Pripadnost tom sportu, odlazak na bilo koju utakmicu, davao ti je sasvim realne okvire da navijaš za možda klub koji će ove godine biti prvak Europe u nogometu, košarci, rukometu... Svjedočio si kvaliteti i nisi živio u nerealnoj mašti.

Danas je upravo ta moja generacija koja je počela pogoditi sportska borilišta 80-tih i ostala najzastupljenija na tribinama. Cijepljeni odmalena, nešto što nam je ušlo u DNK, uvijek prisutna doza sjete, sjećanja i miris nekog drugog svijeta, ne nužno boljeg, ali onog što smo možda i jedino imali.

Današnjoj mladeži je sve dostupno na dlanu, ne osjećaju neku potrebu za buntom, za iskakanjem iz šablona i okvira što je donekle i krivica nas, koji smo sad roditelji. No kroz neke razgovore došao sam do zaključka da i ti mulci prepoznaju da smo općenito u kurcu, da nema nikakve šanse ni nade da u recimo u nogometu i košarci neki naš klub dođe u priliku za europski naslov, "Europa je nagrada" sama po sebi. A ta mularija kad već ima priliku, pogledat će na tv Real-Barca.

Općenito imamo simpatizere a ne navijače. Pa čak i ova sezona HNL-a koja se prikazuje kao nikad jača nije neki mamac jer 4 kluba su na vrhu, jedan će biti prvak lige, lige gdje će se  ostala 3  boriti da bi igrali u 3. europskoj ligi... I kako je povijest pokazala, teško će uspjeti.

Priče o Kantridi, koja bi trebala imati 15k mjesta je suluda, kao i Maksimir za 35, kao i Pampas, pa čak i Poljud ovakav. Naš klupski sport jednostavno nije konkurentan da bi privukao nove naraštaje, životari na nam metuzalemima koji su to počeli pratiti u nekom drugom vremenu i drugim okolnostima. Povremeno se može dogoditi poneki hype izazvan razno raznim okolnostima, no redovito puni stadioni, pune dvorane neće biti makar ulaz bio gratis. 

Davor Bistre, jedan od najboljih igrača Rijeke u godištu 2008. (uz Mohorovičića), prešao u Hajduk.

Užas, neću moć spavat mjesec dana

Nije da vi nemate talenata, samo ne igraju u Rijeci...

Evo Maro Katinić sa 17 već polako kuca na vrata naše prve momčadi. Strašan talent, pokupili smo vam ga sa 15.

Jasno da ne možeš spriječiti igrača koji želi otići ali trebali bi se vaši u klubu zapitati zašto klinci bježe...

Glavni razlog je novac. Općenito je glavni razlog za bavljenje nogometom novac. A u Hajduk većinom idu oni koji su porijeklom Dalmatinci. 

A šta drugo nego novac, polakome se roditelji najviše, dođu razni predstavnici većinom hajdin i ponude par tisuća nečega ispričaju gomilu laži i ovi zagrizu ko glavoči, jedan od sto možda uspije nešto napravit

Kasnije igraju u lokalnim drugoligašima i trećeligašima ko propali talenti