Evo vidim da se dosta slova napisalo o tjelesnoj spremi, sto sam i ja potencirao pisanjem o ucestalosti ozljeda.
No ovo su cinjenice
Rijeka generalno poslije Uga nije bas nikada bila na zeljenom nivou kakav je potreban da bi se samaralo Milana, Vfb, Feyenoorda....katkad je to bilo bolje, katkad gore ali nikad na tom nivou.
Trkom i tjelesnom spremom mozes dobro zamaskirati tehnicke nedostatke momcadi, te nerijetko izbaciti i jace od sebe. Sjetite se samo ekipa Mile Petkovica, koje su gazile po HNLu, ali i Europi.
Danasnji nogomet ne trpi tjelesno inferiorne ekipe.
Kao sto rekoh, puno ozljeda u kratkom periodu znaci samo 2 stvari. Da igraci nisu adekvatno spremni, odnosno da im ne odgovara nacin rada. Jer ovakva kolicina ozljeda nije normalna.
Sto se pak generalne situacihe u momcadi tice, ne treba nitko braniti Aramisa. Sve se lijepo vidi na terenu. Da li Rijeka tjelesno glavinja kako utakmica odmice ili melju do kraja?
Da li se igraci mahom vuku po terenu ili njime lete?
Rezultati i mjesto na tablici nisu slucajni.
