ARIZIN je napisao/la:
Papa Bear je napisao/la:
Pod Bilićem je lijep nogomet bio samo u periodu 2006-2008, ono sve dalje, 2008-2012 je bilo - ubi bože, i nogomet, i rezultati, nadam se samo da je naučio nešta i napredovao u posljednjih 14 godina.
Vidi cijeli citat
A nebi rekao, razmontirali smo Tursku za Euro kvalifikacije, Španjolsku smo nadigrali i samo ih je sreća sačuvala. Imali smo dva fibalista u skupini.
Bilić tijekom svog mandata se kretao od 4-9 pozicije na Fifa ljestvici, najbolji igrači su nam bili u Tottenhamu i Modrić je trk dolazio u prime kao i ostali.
Doslovno kad je otišao smo imali odlazak Modrića u Real, Kova je ptišao u Inter, brzo i Broz, Mandžo u Bayern, Perišić u Inter, Lovren u Englesku i Suba u Monaco koji je ušao u prvu ligu...
Sve se dogodilo u 2 godibe, pa je vrhunac dobio Kovač i Čačić...
Druga stvar, krenula 2018 Liha Nacija, popili smo od Španjolsca 6 golova, kasnije od Portugala, Engleza itd. Dalić je imao hrpu jakih utakmica non stop za isprobavanje i još puno prijateljskih za uigravanje. Bilić je koga imao osim Engleza u kvalifikacijama gdje nemaš prostora za kiks ?
Sad dobiva dobru momčad, kvalitetnu i daleko širi izbor imena i pozicija nego prije. Svaka čast Dujmoviću, Kneževiću i sličnima, no poslije ti nebi vidjeli reprezentaciju uživo.
Jedino je u početno vrijeme Biliću obrana bila klasna sa Šimićem, Tudorom, Šimunićem, Kovačom i Ćorlukom...opet neki su bili pred kraj i već su ih načele ozljede.
Vidi cijeli citat
Sve potpusujem, samo je Tudor zadnju utakmicu odigrao pod Cicom s Australijom.
Bilić je konačno u jesen 06 maknuo (što otac nije umio) malog Niku Kranjčara ulijevo i otvorio mjesta možda najboljem duetu u povijesti naše veze Niko Kovač-Luka; njegov duel sa Španjolcima u Gdanjsku 12 i Nijemcima u Klagenfurtu 08 su doktorske dizertacije igre s duplim blokom i dolaskom puno pokretljivih iz drugog plana ravno u srce protivničkog Camelota. Generacija čudesa Luka/Raketa/Suba/Dejan/Perija/Mandžo koja je u istom času igrala u pet najboljih klubova svijeta je zenit zrelosti dosegla mnogo poslije, nakon svih svastika, Saint Ettienea i Mamića; tek šest godina po Slavenovom odlasku; pod njim su to još bili mladci. Njemu su plasman u JAR 2010, valja i to naglas reći, naprasno uništile ozljede Dudua, Luke i oproštaj Nike Kovača.
I meni je taj njegov friendly stil često naporan i suspektan, ali on definitivno kuži vibru te bande na travnjaku koja se okupi na tjedan ili dva. Takvo što neprovedivo je u klubovima na dulje staze; slično kao što je Peras u košarci bio sjajan trener a puno lošiji selektor...
Meni ova 2026. jako liči na 1999. nakon koje sljedećih pet godina našom vezom caruju stoperi i napadači; sad je obrnuto... Ako pod Bilićem premostimo odlazak konstanti Luke, Krame i Perije bez gubitka kontinuiteta na velikim natjecanjima i ako konačno nakon osam godina stvorimo smislenu igru na bokovima a ne samo povremene bljeskove a la Juranović, Sosa ili Orša, osobno ću to do 2028. smatrati solidnim rezultatom.
Prije svega, to znači biti ispred Čeha na koncu studenog na tablici, i to - ne zavaravajmo se i ne zaboravimo crne rupe sa Svjetskog - prilično krvavih koljena nakon što prođemo Pizjuan ili Wembley.
Sve ostalo je plesanje baleta.
[uredio vjetarugranama - 24. rujna 2026. u 18:29]
