Zrinjski je u Zenici doživio novi poraz, već drugi ovog proljeća, odnosno sedmi ukupno ove sezone. Kako su izgubili i Sarajevo (Borac) i Široki Brijeg (Željezničar), situacija na vrhu ostala je nepromijenjena, s tom razlikom da sada Modriča i Slavija imaju isto bodova kao Zrinjski i Široki Brijeg. Dakle, iako je lov na Sarajevo za Zrinjski i dalje otvoren, činjenica je da Mostarcima opasno visi drugo mjesto na kojem su proveli praktički ...
... čitavu sezonu.
Iako će se prava analiza praviti na kraju sezone, činjenica je da su dosadašnji rezultati Zrinjskog daleko ispod očekivanja. Ne, samo drugo mjesto koje Zrinjski drži ne može se smatrati neuspjehom – jer bi se po toj teoriji samo prvo mjesto smatralo uspjehom, ali 34 osvojena boda iz 21 kola sigurno je više nego mizeran učinak za momčad s kojom raspolaže Blaž Slišković.
Slab učinak
Usporedbe radi, u prošlom prvenstvu u kojem je Zrinjski igrački bio osjetno slabiji nego ove sezone (s tim će se sigurno svi složiti), Zrinjski je nakon 21 kola imao četiri boda više (38), dok je Zrinjski iz sezone u kojoj je bio prvak, nakon istog broja utakmica, imao čak dvanaest bodova više (46).
Tko nosi najveći dio odgovornosti zašto Zrinjski nema desetak bodova više na kontu? Čelnici kluba sigurno ne, jer uvjeti koje imaju Mostarci sigurno su bolji od onih koje ima lider prvenstva Sarajevo (dovoljno se sjetiti tragikomične situacije s početka prvenstva kada su navijači Sarajeva, zbog loše financijske situacije u klubu, igračima odlučili kupiti kopačke). Mnogi će sigurno uprijeti prstom u Blaža Sliškovića, jer treneri su uvijek prvi na udaru kada rezultati nisu u skladu s očekivanjima. Tako je svugdje u svijetu, pa Zrinjski sigurno nije iznimka.
Iako se možda neki neće složiti s ovom konstatacijom, najveća odgovornost ipak je na igračima. Dosadašnji rezultati Zrinjskog pokazuju da Mostarci imaju kvalitetu, ali i momčad bez karaktera. Individualno, Zrinjski sigurno ima najbolje pojedince u Ligi, jer da nije tako, mostarski klub sigurno ne bi postigao gotovo pedeset golova dosad (21 više od Sarajeva). Možda je još zanimljivija usporedba da je Zrinjski (19) u gostima postigao više golova nego Sarajevo (18) na Koševu.
Čak i gostujući porazi Zrinjskog otkrivaju određenu kvalitetu Zrinjskog. Šest puta su Plemići pokleknuli izvan Mostara (Sarajevo 0:1, Borac 0:1, Velež 1:2, Slavija 1:2, Žepče 0:1, Čelik 1:2), ali iz tih rezultata se vidi da to nisu bili porazi u kojima su protivnici s lakoćom dolazili do pobjeda (nijedan poraz više od jedan razlike). Ipak, ti porazi pokazuju nešto drugo – da momčad nema karakter, a bez tog karaktera ne može se osvojiti naslov prvaka.
Bez karaktera
Ukratko, kada god je Zrinjski u gostima prvi primio pogodak, izgubio bi utakmicu. Bod (Posušje 2:2, Radnik 2:2, Jedinstvo 2:2) je uzimao samo kada je prvi poveo, a do pobjede (Sloboda 6:0, Leotar 4:3) je dolazio samo kada bi poveo 2:0.
Potpisnik ovog teksta smatra da Slišković raspolaže s boljim individualcima nego što je raspolagao Franjo Džidić, ali Džidićeva momčad je ipak imala karakter. Na Tušnju je gubila 2:0 na poluvremenu, ali je ipak završilo podjelom bodova (2:2), jesenski naslov je osiguran u Istočnom Sarajevu protiv Slavije (2:2) kada je domaćin također vodio 2:1 i imao pomoć “dvanaestog igrača” u liku Rusmira Mrkovića, odlučujuća pobjeda u borbi za titulu upisana je na Koševu protiv Sarajeva (3:2) kada je Sarajevo vodilo 1:0 i vraćalo se na 2:2...
Ta kvaliteta nedostaje ovom Zrinjskom. Hoće li je pokazati protiv Orašja, Željezničara, Modriča Maksime i Širokog Brijega, ostaje vidjeti...
Bez pobjeda kada je najvažnije
Da momčadi Zrinjskog nedostaje karakter, pokazuju i rezultati u najvažnijim utakmicama. Jedine dvije utakmice u kojima Zrinjski nije došao do pobjede pod Bijelim brijegom bile su one protiv Širokog Brijega (2:4) i Sarajeva (1:1), dakle protiv glavnih konkurenata za vrh kada bodovi vrijede “dvostruko”. Samo s tih pet bodova Zrinjski bi sada bio poravnat sa Sarajevom te imao šest bodova više od Širokog Brijega.
Mario Pandža / Zrinjski info | |