preuzeto sa jutarnjeg
Informatizacija pri praćenju sportskih događaja, koja je posljednjih godina strahovito napredovala, donijela nam je priliku da možemo kirurški precizno analizirati sve utakmice, momčadi, pa čak i pojedinačne učinke igrača, na SP-u u Njemačkoj
ZAGREB - ‘Statistika je poput bikinija, puno pokazuje i ništa ne otkriva’, fraza je to koja je odavno izlizana. Međutim, kada se radi o Svjetskom prvenstvu u nogometu statistički podaci su u mnogim stvarima neumoljivi.
Informatizacija pri praćenju sportskih događaja, koja je posljednjih godina strahovito napredovala, donijela nam je priliku da možemo kirurški precizno analizirati sve utakmice, momčadi, pa čak i pojedinačne učinke igrača, na SP-u u Njemačkoj.
Naravno, nas je najviše zanimalo što to statistika govori o igrama repezentacije Hrvatske i naših reprezentativaca na SP-u. Zato vam nudimo statističke podatke o igrama nekolicine ključnih izabranika Zlatka Kranjčara, kao i ukupni izračun statističke uspješnosti svih reprezentacija koje su sudjelovale, ili još sudjeluju na SP-u.
Fabregas najbolji na SP-u
Kao osnova za ukupni indeks uspješnosti koristi se PPI učinak, odnosno Players performans indeks (Indeks učinka igrača). PP Indeks se izračunava zbrajanjem i oduzimanjem dobrih i loših pojedinačnih poteza nogometaša učinjenih na terenu, ali s različitim vrednovanjem primjerice točnog dodavanja i postizanja pogotka. Zbrojem PP Indeksa svakog pojedinog igrača podijeljenog s brojem igrača koji su igrali najmanje 30 minuta na SP-u, dobije se ukupni indeks za svaku pojedinu reprezentaciju. Prema tom izračunu najbolja reprezentacija je Njemačka sa indeksom 6.6, a slijede je sa indeksom 6.4 reprezentacije Francuske, Italije, Španjolske i Brazila. Zanimljivo je da je naša reprezentacija ostvarila učinak od 5.6 indeksna poena, a što je još zanimljivije tih 5.6 je veće od japanskih 5.2 i australskih 5.5. Još jedan dokaz kako statistika može prevariti, jer da se računa samo statistika Hrvatska bi bila druga u svojoj skupini i plasirala bi se u osminu finala, ali...
Prema istom izračunu PP Indeksa, najbolji igrač na SP-u je 19-godišnji veznjak reprezentacije Španjolske i Arsenala Cesc Fabregas, koji je svojim igrama ostvario indeks od 7.7, a slijede ga Talijan Canavaro sa 7.6 i njemački branič Lahm sa 7.4 indeksom. Odmah iza ove trojke su izjednačeni španjolski reprezentativac Joaquin, te Portugalac Maniche i Nijemac Klose.
Posvetimo li se pomnijoj procjeni statističkih podataka vezanih uz reprezentaciju Hrvatske i njenih igara na Svjetskom prvenstvu, naići ćemo na neke vrlo zanimljive podatke. Tako je primjerice najbolji hrvatski igrač u oduzimanju lopti, nogometaš koji je odigrao samo dvije utakmice. No, Robertu Kovaču su i te dvije utakmice (propustio je Australiju zbog dva žuta kartona) bile dovoljne da sakupi ukupno 18 oduzetih lopti, značajnije više nego njegovi suigrači u tri utakmice. Osim toga, upada u oči da je Ivan Klasnić, formalni drugi napadač Hrvatske, na Svjetskom prvenstvu igrao s loptom u 33 navrata. To znači da su našem napadaču njegovi suigrači dodali loptu 33 puta, što je pet dodavanja manje nego što je Klasnić dobio samo na jednoj utakmci. Naime, na utakmici Lige prvaka između Werdera i Juventusa u Bremenu, Klasnić je dobio čak 39 iskoristivih i preciznih dodavanja suigrača.
Jedan Kranjčarov dribling
Od standardne jedanaestorice Hrvatske najuspješniji u dodavanjima, daleko ispred svih, je Marko Babić. Tako je Babić uputio čak sedam dubinskih dodavanja kroz obranu suparnika koja su precizno došla do suigrača u zoni udarca, odnosno zoni opasnoj po suparnička vrata. U usporedbi s Babićem, dvojica igrača koji bi upravo takvim dodavanjima trebali davati ton igri Hrvatske, Darijo Srna i Niko Kranjčar, uspjeli su na taj način dodati tek po dva puta. Osim toga, Marko Babić zabilježio šest uspješnih driblinga, dok je Srna upisao čistu nulu, a Kranjčar tek jedan uspješan dribling.
Među iskoristivim loptama, a to su ona igranja loptom kada se posjed lopte može okarakterizirati korisnim za momčad, prednjače Tudor i Babić sa 101 korisnom loptom, dok Srna ima 72 takva posjeda, a Niko Kranjčar još lošijih 65. Brojeći samo točna dodavanja, Srna je u tri utakmice SP-a sakupio 67 dodavanja, a Kranjčar tek 59. Za usporedbu, Kaka je samo na utakmici protiv Hrvatske imao 74 točna dodavanja.
DADO PRŠO
Odigrane lopte 116
Uspješna dodavanja 67
Uspješna kratka dodavanja 33
Izgubljene lopte 13
Centaršutevi 16
Uspješni driblinzi 5
Pretrpljeni prekršaji 7
Udarci u okvir gola 1
Udarci izvan okvira gola 3
MARKO BABIĆ
Odigrane lopte 116
Uspješna dodavanja 84
Uspješna kratka dodavanja 61
Izgubljene lopte 12
Centaršutevi 6
Uspješni driblinzi 6
Pretrpljeni prekršaji 8
Udarci u okvir gola 1
Udarci izvan okvira gola 1
IVAN KLASNIĆ
Odigrane lopte 33
Uspješna dodavanja 19
Uspješna kratka dodavanja 10
Izgubljene lopte 6
Centaršutevi 2
Uspješni driblinzi 0
Pretrpljeni prekršaji 3
Udarci u okvir gola 3
Udarci izvan okvira gola 2
IGOR TUDOR
Odigrane lopte 118
Uspješna dodavanja 96
Uspješna kratka dodavanja 71
Izgubljene lopte 11
Centaršutevi 0
Uspješni driblinzi 0
Pretrpljeni prekršaji 5
Udarci u okvir gola 1
Udarci izvan okvira gola 1
NIKO KRANJČAR
Odigrane lopte 84
Uspješna dodavanja 59
Uspješna kratka dodavanja 37
Izgubljene lopte 15
Centaršutevi 0
Uspješni driblinzi 1
Pretrpljeni prekršaji 5
Udarci u okvir gola 2
Udarci izvan okvira gola 5
DARIJO SRNA
Odigrane lopte 100
Uspješna dodavanja 67
Uspješna kratka dodavanja 29
Izgubljene lopte 13
Centaršutevi 15
Uspješni driblinzi 0
Pretrpljeni prekršaji 9
Udarci u okvir gola 1
Udarci izvan okvira gola 1