Privilegiran sam zbog brata, da se prezivam Ivanković ili Jurčić bio bih bivši

- Gledatelja nema zbog dominacije Dinama, nikome nije zanimljivo kad Dinamo pobjeđuje Hajduk ili Rijeku - rekao je trener Dinama.

6254PREGLEDA

1,5-BODOVA

Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL

AUTOR:
Vanja Deželić

Nakon što je Dinamo na maskimirskom stadionu svladao Slaven Belupo sa 3:2 i bez poraza zaključio polusezonu, u HNL emisiji naHRT gostovao je trener Dinama Zoran Mamić te progovorio otvoreno o lijepim i manje lijepim stvarima.

- Apsolutno sam zadovoljan rezultatima u Prvoj HNL, imamo prednost od minimalno sedam bodova ispred Rijeke, a možda to bude i deset. Nismo izgubili niti jednu utakmicu, a želimo i cijelu sezonu odigrati bez poraza jer to nitko nikada prije nije napravio. Da bi postigli moramo biti još bolji i kvalitetniji, a uvjeren sam da to i možemo uspjeti nakon ovih priprema na zimu - rekao je Zoran Mamić.

Europska natjecanja ipak su druga priča, tamo modri gube od slabijih protivnika i ne koriste prilike koje stvaraju, što im je donijelo brojna razočaranja.

- Siguran sam da je to ponajprije psihološke naravi! Ne amnestiram time sebe ili igrače, imam i sam krivnji i mana, kao što ih imaju i igrači na terenu. Ali toliko jenegativna slika oko nas da stvari postaju mnogo teže i ne postižemo ono što bismo u drugim okolnostima postizali.Zato koristim ovu priliku da se požalim na tretman koji imamo. Jer, kad čitate tiskane medije i internetske portale onda mislite da je Rijeka 27 bodova ispred nas, a ne da smo mi ispred njih. To nije u redu i to ne zaslužujemo - smatra trener Dinama, a izostanak publike objašnjava na zanimljiv način:

- To je tragedija Grada Zagreba, to je zbog dominacije, nikome nije zanimljivo kad Dinamo pobjeđuje Hajduk ili Rijeku.

S takvim mišljenjem lakše se ne složiti nego složiti jer ni na europskim utakmicamanema previše navijača, no svatko može sam predstaviti svoj stav. Nažalost, pitanje o "crnim listama", velikom broju policije na Maksimiru i frakcijama navijačkih grupa nismo čuli iako su ta pitanja dio cijelog "dekora" koji je doveo do 710 gledatelja protiv Belupa. No ono što Zoranu Mamiću nitko ne može zamjeriti jest iskrenost.

- S obzirom na prošlost, da se prezivam Jurčić ili Ivanković ne bih ostao trener Dinama. Ali mislim da je to tako jer su oni griješili u odnosu s medijima, a tu je moja prednost jer ja sam otvoren prema medijima, ne libim se primiti kritiku i uvijek odgovaram na sva pitanja. Jedino što ne dozvoljavam jest da se kritizira igrače jer ni sam to nikada ne radim. Mene, s druge strane, može bilo tko kritizirati i napadati, igrače ne - otkrio je Mamić i potom priznao još jedan detalj:

- Naravno da je privilegija i to što mi je izvršni predsjednik brat, ne treba od toga bježati.

A njegov brat je vodeći čovjek hrvatskog nogometa, što nikako ne mogu prihvatiti uSplitu, što je načelo temu Hajduka i neodigranog derbija.

Neka mi netko kaže što je Dinamo krivo napravio

- To je bio poraz nogometa, ljudi iz Hajduka znaju zašto su to napravili i smiješne su mi njihove žalbe, ali da je Komisija donijela odluku da se igra, naravno da bismo igrali - kazao je trener modrih i potom iznio optužbe koje su ostale na "rekla kazala" i nisu potkrepljene dokazima:

- Njihovi igrači su bili u autobusu 15 minuta prije početka utakmice i to znamo provjereno, kao i da su ih pripadnici Torcide zvali dok su bili u svlačionici i naredili im da ne igraju, ma koliko god vodstvo Hajduka tvrdilo da to nije tako. Znamo puno igrača u svlačionici Hajduka koji su opterećeni što se nije igralo i znamo sve što se događalo, ne treba biti naivan pa misliti da mi ne znamo cijelu priču.

U ovoj priči za sve je kriv Hajduk, "crne liste" još jednom nisu spomenute pa je teško bilo naći krivnju u Dinamu, barem minimalnu.

- Ne znam što bi mogla biti Dinamova greška za neodigravanje derbija. Ne vidim kako bismo mi mogli pogriješiti, nemamo loše namjere, ne možemo se spustiti na njihov nivo, bježimo im 17 bodova, naši kadeti su prvi, naša druga momčad u Trećoj ligi je prva i neka se radije zapitaju što krivo rade. Volio bih da mi netko kaže što je Dinamokrivo napravio - kazao je trener Mamić.

Top 11 Dinamove sezone: Pjaca zablistao, Junior pehist, Broz na odlasku...

Ante Ćorić pokazao se kao najveća nada i šteta je što su ga ozljede usporile. A Josip Šimunić zaključio je veliku karijeru

Nakon što je prvo preko Facebooka, a potom i na stranicama Slobodne Dalmacije žestoko odgovorio glavnom uredniku Glasa Koncila Ivanu Mikleniću, koji je navijački prosvjed na Rivi sveo u okvire orjunaško/jugoslavenskog okupljanja, don Marijo Volarević, doktor moralne teologije i profesor na splitskom Katoličko-bogoslovnom fakultetu, ponovno je verbalno udario.

Da bi stao u obranu navijača, i to svih navijača, bez obzira na klub, koji, kako kaže, nisu ni crni ni crveni, ni kriminalci ni huligani, nego uglavnom borci za pravednije hrvatsko društvo.
Uostalom, evo što, među ostalim, kaže don Marijo, prepuštamo mu riječ:

“Svakodnevno nam, što od onih koji vode klubove, što od dijela medija, stižu poruke kako su navijači istetovirani, drogirani i pijani huligani kojima je jedini cilj destrukcija. Što ćemo, međutim, s ‘huliganima u odijelu’, koji već više od 20 godina devastiraju Hrvatsku?

Pitam se kako to da nekoliko tisuća navijača u zatvorenom prostoru (Futsal Dinamo) može napraviti atmosferu bez incidenata? Kako to da četrdeset tisuća navijača na splitskom prosvjedu ne napravi incident? Kako to da igrači i navijači dišu kao jedno?

Ma što netko rekao o navijačima, jedno je nepobitno, a to je da navijači troše svoje vlastito vrijeme i novac da bi se veselili ili tugovali. Zbog toga imaju pravo tražiti istu žrtvu od svih: ponajprije uprave kluba (neka se brinu za dobrobit kluba, a ne vlastitu), potom i aktera na terenu (neka ostave srce na terenu, a tek onda misle o premijama i transferima).

Vjerojatno će netko reći a što ćemo s neredima, kako to spriječiti... Unaprijed odgovaram da to nije pitanje za mene, nego za vođe navijačkih skupina, za uprave klubova, za MUP i za Vladu. Svi zajedno trebaju sjesti za stol, međusobno uvažavajući jedni druge, a ne da se ignorira glas navijača, zbog kojih se i održavaju sportske manifestacije.

Ako događanje u Splitu nije dovoljan znak da je ‘nešto trulo u državi Danskoj’, onda postavljam pitanje što je s potpisom gotovo 50 tisuća navijača i simpatizera Dinama za akciju ‘Jedan član jedan glas’. Da možda i Darijo Šimić, Silvio Marić, Tomo Šokota i Igor Bišćan, kao predvodnici te akcije, nisu ‘antihrvati’, kao i onih nekoliko tisuća što pune dvoranu kada igra Futsal Dinamo?

Gospodo i drugovi, a čini mi se po potrebi jedno i drugo (jedino navijači ne mijenjaju bandiru), nema boljitka dok se ne bude uvažavao glas navijača. Znam, pitate se, je li ovaj čovjek normalan, pa on želi da huligani preuzmu vlast.

A ja kada govorim o navijačima, mislim na sve poštene i razborite navijače. Pojedinačnih ispada uvijek će, na žalost, biti, ali zar ih nema i među političarima, odvjetnicima, profesorima, liječnicima, svećenicima i ostalim zanimanjima (a koliko ih je među takozvanim sportskim djelatnicima)!?

Ugledajte se na Europu

Kad bi navijači predstavljali glavni problem u hrvatskom društvu, Hrvatska bi bila zemlja s najmanje problema na svijetu. Ne zaboravimo da se nogomet igra za navijače i publiku, a tek onda kapital može doći na red. Misli li, uostalom, itko da bi Real Madrid, Bayern, Liverpool ili Barcelona opstali da okrenu leđa svojim navijačima! Sve suprotno od toga je devijacija sporta.

Znam, sada će mnogi reći, što se ti, pope, petljaš u nogomet? Razlog: predajem socijalni nauk Crkve, a on se tiče svih društvenih događanja, pa i navijači spadaju u taj segment.

Zato molim ne samo moju Torcidu, nego također i BBB, Armadu, Kohortu, Tornado… (neka mi oproste oni koje nisam spomenuo) da nastoje zadržati svoje dostojanstvo, kako u pobjedi, tako i u porazu. Posebno ih molim da svojim navijanjem promiču našu domovinu i hrvatsku reprezentaciju.

A takozvanim velikim Hrvatima poručujem: Kada biste vi imali entuzijazma prema Hrvatskoj kakvog navijači imaju prema svome klubu i reprezentaciji, Švicarska i Norveška za nas bi bile zemlje trećeg svijeta.

Zato pozivam sve lešinare da se maknu od navijača i ljudi kojima je njihov klub njihov život, da ih prestanu prokazivati kao najveći problem u državi, a sve kako bi zaštitili svoje stolice i osobne interese. Kad se stvarala hrvatska država, navijači su bili tu, i nisu pitali tko za koga navija, a gdje su bili ‘veliki Hrvati’ koji vode ili su vodili kako klubove, tako i državu.