Svaka čast dečki ovo već počinje biti ozbiljan niz. 6 utakmica bez poraza šteta što nije bila pokoja pobjeda više ali ovo je do sada odličan uspjeh i odličan poziv navijačima za iduće kolo i utakmicu protiv Slavena....
Ako bude lijepo vrijeme i ako se bude počelo pričati o Osijeku po gradu možda na toj utakmici bude i preko 3000 ljudi što je sasvim realno.
Na tablici se ne vidi koliko je zapravo velika stvar ovih 6 utakmica bez poraza ali uvjeren sam da će u vrlo skoroj budućnosti postati i na tablici vidljivo da Stanko Mršić radi fenomenalan posao što sam i očekivao jer onaj dan kad sam otvorio članak i pročitao da ipak još ovu sezonu ostaje u Osijeku pao mi je kamen sa srca.
Tad sam reko sam sebi fala bogu nećemo ispasti - ali ipak nisam očekivao ovako dobre rezultate.
Jedino što mi je zasmetalo je to što Mršić uporno ponavlja rečenice u stilu
"Evo vidite s čime ja postižem uspjeh, a nitko mi neće dat bolji posao"
I ne kažem, čovjek je svakako u pravu jer zaslužuje imati bolji kadar i bolju plaću od ovog - pa on je za, usporedimo, Štimca
doktor nogometa.
Ipak, ne sviđaju mi se izjave kao ova danas
:
"Nadam se da ću i ja jednog dana raditi u velikom klubu, obući odijelo i biti prvak"
Mnogi bi mi (naravno, osim vas, zagriženih mazohista) rekli da je Mršić u pravu. Da je Osijek za hrvatske pojmove mali klub.
Ne radi se tu zapravo ni o novcima, ni to što nemamo ekipu već godinama, radi se o
mentalitetu ljudi koji žive u ovom gradu.
Imam neki osjećaj da je svakim danom sve manje tih lokal patriota, da su svim ljudima puna usta kad se treba pljuvati po ovome gradu i ovome klubu.
Pa da je Osijek prije 7-8 sezona startao sa 6 utakmica bez poraza, danas, sutra i cijeli tjedan bi se brujilo o utakmici s Belupom i šansi da se napravi iskorak, ali taj Osijek je sve te godine sve te
"iskorake" i odlučujuće utakmice kiksao i do prave euforije dugo vremena
nije došlo i na kraju svake te utakmice su redovito mnogi ljudi, navijači ovoga kluba odlazili kući pognute glave i s onim "e jebi ga" u mislima nastavili sa životom - "do iduće prilike, Osječe, do iduće prilike."
Ono što se promjenilo na utakmici s Rijekom, a što sam mislio da sam jedino ja primjetio je bila ta simbioza istoka i Osijeka.
Ljudi su jednostavno prepoznali nešto i počeli navijati, a nije bilo puno ljudi, nije bilo pobjede, nije bilo ni iskoraka - ali nešto se ipak dogodilo. Stari mi je na to sve rekao
"nemožeš zajebati publiku, ona sve vidi"
I baš sam se naježio u tom trenutku i reko sebi "Jebote pa zar je moguće da ova skupina mazohista koja se morala nagledati kojekakvih čupanja bodova protiv Internazionalea iz Zaprešića, skidanja gaća u 20 minuta protiv Dinama ili velebnih spašavanja boda protiv Croatie iz Sesveta (imali ljudi prečku u 90toj minuti) napokon gleda kako se igrači njihovog kluba zapravo bore na terenu?"
Tko zna, možda napokon napravimo taj korak dalje. Možda Mršić za par mjeseci obuće odjelo i kaže da je ovo ipak velik klub jer ipak postoji puno ljudi koji ga vole. Možda ne bude glupo i smiješno navijati za Osijek. Možda dijete od 8 godina ne padne u nesvijest jer ga je stari vozio 300 kilometara iz Osijeka i jer su čekali 3 sata u redu u Zagrebu na 40 stupnjeva sa
rodnim listovima da bi kupili karte.
Možda ga jednom odvede i u Gradski Vrt, ali ovaj put ne na
zapad.
Možda Osijek iduću nedjelju pobjedi Belupo.
Nadam se da hoće.
[uredio Radijator - 27. kolovoza 2012. u 04:37]