Hrvatskih desetoro prvoligaša su u financijskoj godini 2017. ostvarili prihod od 42 milijuna eura, od čega najveći dio, čak 36 posto, otpada na prihode od Uefe koji se dodjeljuju na temelju sportskog uspjeha klubova u europskim natjecanjima (Liga prvaka i Europa liga) te marketinškog dijela kolača koji UEFA raspodjeljuje zemljama članicama. Hrvatski klubovi su na taj račun ostvarili 15 milijuna eura prihoda (čak i bez plasmana našeg kluba u Ligu prvaka), od čega je Rijeka pokupila 70 posto tog iznosa kroz uspješan nastup u Europa ligi.
Drugi najznačajniji izvor prihoda za naše klubove su sponzorstva na račun kojih je namaknuto 34 posto ukupnih prihoda (14 milijuna eura). Prihod od ulaznica čini tek 10 posto prihoda hrvatskih klubova, dok od TV prava naši prvoligaši ostvaruju mizernih 1,3 milijuna eura, što čini tek 3 posto ukupnih prihoda. Samo za usporedbu, u Engleskoj je taj udio 54 posto.
Hrvati i Srbi rekorderi u značaju transfera igrača kao izvora financiranja
Vjerojatno se pitate gdje su u svemu tome prihodi od prodaje (transfera) igrača. Valja napomenuti da UEFA takve izvore ne ubraja u prihode klubova, već ih vodi kao profite od prodaje imovine. Kada se usporede iznosi sredstava zarađenih od prodaje igrača s ukupnim prihodima klubova dolazimo do nevjerojatnih brojki.
Hrvatski su klubovi apsolutni europski rekorderi prema omjeru zarada od transfera i redovnih poslovnih prihoda. Zarade od transfera dosežu razinu od 117 posto(!) ukupnih redovnih prihoda. Znači da su kroz prodajne transfere zaradili više nego od svih drugih izvora prihoda – ulaznica, TV prava, sponzorstava, prodaje dresova, suvenira i sl. Niti jedna druga zemlja nema ni izbliza ovakve omjere, a najbliža je, pogađate, Srbija u kojoj su zarade od transfera dosegle 86 posto redovitih prihoda.
U nedostatku kvalitetnih stadiona koji ne pružaju niti minimum komfora, posljedične mizerne posjećenosti i iznosa prikupljenih od TV prava te slabog marketinškog potencijala u ligi u kojoj se pola klubova nalazi na prezasićenom tržištu Zagreba i okolice, poslovni model hrvatskih prvoligaša gotovo u potpunosti se oslonio na izvoz talenata, bez čega gotovo nijedan hrvatski klub ne bi mogao preživjeti.
Zarade klubova od transfera igrača (u % ukupnih redovitih prihoda), 2017.
Hrvatski klubovi na plaće igrača troše enormnih 116 posto ukupnih prihoda, što je uz Gibraltar rekordno na razini cijele Europe! To je još jedan pokazatelj ekstremne oslonjenosti poslovnog modela na izlazne transfere, neusporediv s ijednom drugom nogometno relevantnom zemljom, osim Srbije.
Koliko su prihodi hrvatskih nogometnih klubova zapravo niski svjedoči i činjenica da samo operativni troškovi dosežu razinu od čak 82 posto ukupnih prihoda naših klubova – još jedan rekord na razini cijele Europe.
ostatak analize na http://arhivanalitika.hr/blog/nogometna-industrija-u-nezadrzivoj-ekspanziji/
[uredio ramzes3 - 11. veljače 2019. u 18:48]