Nakon spektakularnih 4:4 u Maksimiru, Plavi su na krilima Cvitanovića i Prosinečkog protutnjali Zurichom. U Zagrebu je Dinamo bio puno bolji, čak vodio 3:1 i 4:3, ali spletom nesretnih okolnosti utakmica je završila neodlučenim rezultatom. Golove u Zagrebu postigli su Viduka, Šarić, Prosinečki i Cvitanović. Dinamu je u Zurichu igrala samo pobjeda i ona je ostvarena na najljepši mogući način.

Dinamo je po brojevima na dresovima nastupio u sljedećem sastavu: Ladić, Mladinić, Šarić, Tomas, Šimić, Petrović, M.Cvitanović, I.Cvitanović, Prosinečki, Mujčin i Jurčić. Trener je bio Marijan Vlak. U Švicarsku smo došli dosta oslabljeni jer je Silvio Marić bio ozlijeđen, Mark Viduka je bio u Australiji, a još su nedostajali Goran Jurić i Damir Krznar. Utakmica je odmah krenula žestoko s obje strane. Grasshopper je već u prvoj minuti opasno zaprijetio, ali je Ladić to bez većih poteškoća obranio. Prvu priliku za Dinamo propustio je, na toj utakmici odlični, Vladimir Petrović kada je prošao dva igrača i s desne strane pucao preko gola.

U 13. minuti Robert Prosinečki izvodi slobodan udarac s dvadesetak metara i lopta odsjeda na gredi, a rezultat ostaje nepromijenjen. Kod domaćina su najopasniji igrači bili Kubilay Turkyilmaz i Viorel Moldovan. U Zagrebu im je sve ulazilo, dok je ovdje Ladić sve pohvatao i tako sačuvao svoju mrežu netaknutom. Već u 20. minuti, igru je zbog ozljede morao napustiti Edin Mujčin, a zamijenio ga je Tomislav Rukavina. Četiri minute kasnije, u 24. minuti, Dinamo je poveo. Dugačka lopta prema Igoru Cvitanoviću koji se riješava svoje pratnje i od trave, preko golmana, šalje loptu u mrežu za 0:1.

Još se veselje nije ni stišalo, a već smo vodili 0:2. Sjajna kontra Dinama, lopta je došla do Vladimira Petrovića koji vuče loptu po desnoj strani i čeka Cvitu. Gurnuo mu je idealnu loptu i Cvita se našao sam pred golmanom. Ponovno je neumoljiv i to je bila već osjetna prednost. Nekoliko minuta kasnije imali smo sreće jer Magnin sa svega nekoliko metara pogađa stativu. Nakon toga se dalo naslutiti da je to naša noć, ali da ćemo zabiti još tri gola malo je tko očekivao. Pred kraj prvog poluvremena Kubilay izlazi sam pred Ladića, ali je Ladara te večeri zaključao svoja vrata. Već u sljedećem napadu Petrović ima šansu za povećanje vodstva, no nije se baš najbolje snašao i na odmor se odlazi s prednošću od dva gola razlike.

Drugo poluvrijeme bilo je dosta mirno, sve do trenutka kada je crveni karton dobio Srđan Mladinić zbog jednog prekršaja na rubu kaznenog prostora. No, snage su se ubrzo izjednačile jer Gren dva puta zaredom preoštro starta prema nezaustavljivom Cvitanoviću i to je bilo isključenje za domaću ekipu. Na utakmici je viđen i jedan nesvakidašnji promašaj. Napadač Grasshoppera bio je neometan na tri metra od gola, ali je uspio glavom promašiti prazan gol. Slijedila je nova kazna. Umjesto Vladimira Petrovića u igru je ušao Renato Jurčec, a umjesto Danijela Šarića ušao je Danijel Štefulj. Nakon samo nekoliko minuta provedenih u igri, Štefulj je na Cvitinu asistenciju ušao u šesnaesterac gdje je oboren. Sudac je bez razmišljanja pokazao na bijelu točku, a golman je morao izvan igre zbog još jednog crvenog kartona. Na gol je stao igrač Smiljanić. Prosinečki takve prigode nije promašivao, Smiljanić u jednu, a lopta u drugu stranu.

Do kraja smo ih totalno uništili. Cvita je napravio još jednu majstoriju i zabio pogodak za hat-trick. Koliko se sjećam sljedeći je dan u svim novinama dobio čistu desetku za svoju igru. Pred sam kraj utakmice još jedan jedanaesterac za Dinamo. Prije nego će uputiti udarac prema golu oboren je Tomo Rukavina. Točku na i stavio je svojim drugim pogotkom Prosinečki. Na kraju veliko slavlje igrača na travnjaku i navijača na tribinama. Bila je to spektakularna pobjeda na gostujućem terenu i to protiv ekipe koja je godinu dana prije toga igrala Ligu prvaka. U drugom kolu Dinamo je prošao i MTK, da bi ga tek u trećem kolu zaustavio Atletico Madrid pobjedom 1:0 na Calderonu, a nakon 1:1 u Maksimiru. 

Iako je bila riječ samo o prijateljskoj utakmici, bili smo jako ponosni kada su se naši igrači iz Milana vratili s pobjedom. Ta pobjeda odjeknula je i u talijanskoj štampi jer je u njihovom prvenstvu bila stanka, a Milan je jurišao na naslov prvaka. Domaćin je bio kompletan, a Dinamo bez trećine momčadi (nedostajali su Vlak, Čapljić, Arslanović i Lulić).

Dinamo je u utakmicu ušao dosta nervozno, ali ne zadugo. Trener Ćiro Blažević je na San Siro stigao u zadnji čas jer je ostao na beogradskom derbiju. Sastav je putem diktirao telefonom. Ćiro je priliku pružio onima koji su vikend prije toga odmarali. Uveo je Cupana, Kasala, Pavličića, Ibrahimovića, a potom i Ladića. Mladen Munjaković je Milaneze zavio u crno dvije minute prije kraja utakmice kada je ukrao loptu Navi i sa osam metara matirao Nuciarija. 

Prethodno je izjednačio Vlado Kasalo jer su Milanezi vodili golom Virdisa. No, dok su se Plavi u prvom poluvremenu tražili, u drugom su održali pravu lekciju iz jednostavnog, ali i maštovitog nogometa. U toj utakmici se posebno istaknuo tada mladi Damir Lesjak koji je čuvao najboljeg igrača na svijetu Ruuda Gullita. O Škori se pričalo više nego o sva tri para "zlatnih nogu" zajedno. Pred kraj prvog poluvremena Guulit je u suradnji s Virdisom doveo domaće u vodstvo. Plavi se nisu demoralizirali, Ćiro je u poluvremenu "dodao gas" i u nastavku je zaigrao drukčiji Dinamo.

I nakon velike opsade gola domaćina, zbunjenih trkačkim i tehničkim umijećem svojih gostiju, nakon kornera, kojeg je izveo Stjepan Deverić, Kasalo je glavom sproveo loptu u mrežu. Točku na i, kako sam već rekao, stavio je Mladen Munjaković - Munja dvije minute prije kraja. Treba spomenuti i to da je Dražen Ladić obranio jedanaesterac slavnom Guulitu.

Izjave trenera nakon utakmice:

Ćiro Blažević: Nismo se plašili slavnih imena, žao mi je čak što nismo bili kompletniji da im još više napunimo mrežu. Dobro došao ispit između dva prvenstvena kola, još više samopouzdanja za moje momke, a takvog im iskustva nikad dosta.

Arrigo Sacchi: Ja sam inače veliki zaljubljenik u vaš nogomet, no ovaj put mi baš nisu ugodili. Svaka čast Zagrepčanima, izvrsni su igrači. Najviše mi se svidjela četvorka (Lesjak) i desetka (Škoro).

Lijep izlet, još ljepše vijesti iz slavnog nogometnog centra, protiv slavnog protivnika na još slavnijem San Siru. Ponovilo se!