Dario Šimić (36) u našoj je anketi proglašen najboljim Dinamovim desnim braničem u 100-godišnjoj povijesti. Šimić spada među najtrofejnije Dinamove igrače (ima tri prvenstva i četiri Kupa), a bio je sudionik nekih od najvećih utakmica u novijoj povijesti plavih: protiv Partizana, zatim Ajaxa i Porta u Ligi prvaka. Taj sraz s Ajaxom u Amsterdamu najdraža je uspomena obitelji Šimić, jer ga je odlučio pogodak Darijeva brata Josipa.

Dario je istinska legenda ovoga kluba, njegovo dijete, debitant u prvoj momčadi sa 17 godina, a privrženost plavima pokazao je povratkom u Maksimir iz Monaca prošloga ljeta. Na žalost, u povratničkoj sezoni odigrao je tek nekoliko utakmica za plave. Osvojio je Superkup pobjedom nad Hajdukom u Maksimiru, a posljednju utakmicu odigrao je kod Velimira Zajeca protiv Šerifa u Tiraspolu u pretkolu Lige prvaka.

Šimić je imao i impresivnu međunarodnu karijeru. Igrao je za Inter i Milan, s kojim je sudjelovao u osvajanju dva naslova europskog prvaka, 2003. i 2007. godine. U velikom milanskom klubu proveo je šest godina.

Od svih Dinamovih igrača Dario je imao najimpresivniju reprezentativnu karijeru, zaokruživši je s čak 100 nastupa. Bio je miljenik svih izbornika, od Ćire do Bilića, nastupivši na tri svjetska i tri europska prvenstva. Na SP-u 1998. bio je sudionik ključnih bitaka za broncu.

Iza Šimića probio se najmlađi kandidat s naše liste, sjajni Vedran Ćorluka, koji je glasače osvojio izvanrednim nastupima u dvije šampionske sezone, 2005./2006. i 2006./2007., te impresivnom reprezentativnom karijerom...

Da samo dodam, Dario je najmladi igrac u povijesti kluba koji je nastupio u prvoj momcadi: sa 16 godina i 140 dana (protiv Varteksa)

Prije točno godinu dana u Zagrebu je u 95. godini umro prof. dr. Miro Mihovilović, bivši vaterpolist, povjesničar sporta, svjetski poznati znanstvenik, a u priči o stogodišnjici kluba značajan kao sudionik skupštine na kojoj je 9. lipnja 1945. godine osnovan Dinamo.

Mihovilović, po vlastitom priznanju hajdukovac (nekada je bio počasni predsjednik Društva Splićana u Zagrebu), u intervjuu Vjesniku 2006. godine prisjetio se nekih detalja toga skupa u kinodvorani u Gundulićevoj ulici, na kojemu je bilo više od 200 delegata. I on je ustvrdio kako nema nikakve dvojbe da je Dinamo bio sljednik Građanskog...

To je purgerski klub

- Većina je prisutnih bila uvjerena da će se obnoviti najpopularniji zagrebački klub Građanski, no ja sam već znao kakva je odluka Skupštine u Beogradu, da to ime neće ostati. Iako, tim novim nazivom Dinamo klub nije prekinuo kontinuitet purgerskog društva iz 1911. godine. Tada je bila Austro-Ugarska, potom Kraljevina Jugoslavija, pa socijalistička Jugoslavija, gdje je skupština vidjela neprijatelja u prefiksima. Informbiro je rekao: "Nemojte nacionalno, dajte neutralna imena". Dakle, možemo kazati da Dinamo nastavlja što se tiče imena. Ovo su purgeri, purgerski klub. Dinamo nastavlja kontinuitet Građanskog i to je osnovno. Publika je, uostalom, ostala ista - kazao je Mihovilović povlačeći paralelu s nedavnom promjenom imena:

- Dinamo je nastavio kontinuitet Građanskog, kao što je Croatia nastavila kontinuitet Dinama - dodao je Mihovilović.

Kad je Građanski posrijedi, on u svibnju 1945. nije bio ukinut, nego mu je samo rasformirana uprava. A ime Dinamo predložio je inž. Herman Mattes, nekadašnji zagrebački načelnik, koji je izabran za prvog predsjednika Fiskulturnog društva Dinamo.

I ne samo da je prvo Dinamovo gostovanje u Splitu na plakatima bilo najavljeno kao utakmica Hajduk - Građanski nego je i na plakatima bio ispisan sastav Građanskog: Glaser, Brozović, Dubac, Lechner, Jazbinšek, Pleše, Cimermančić, Wölfl, Lešnik, Antolković i Kokotović.

Vrh srednje Europe

I doajen sportskoga novinarstva, pokojni Žarko Susić, tvrdio je kako je Dinamo doista bio sljednik Građanskog, te kako su krajem 30-ih godina prošloga stoljeća plavi spadali u vrh srednjoeuropskog nogometa.

Dinamo je u prvenstvu Hrvatske 1946. godine bio doprvak, iza Hajduka, kao i 1947. u prvenstvu Jugoslavije, da bi 1948. godine dohvatio prvi naslov prvaka. Od bivših igrača Građanskog u njemu su značajne uloge igrali velikani ovoga kluba Pleše, Jazbinšek, Cimermančić, dok je najbolji strijelac prvenstva bio legendarni Franjo Wölfl s 22 pogotka.