Blic analiza: Atl. Madrid - Levante 3 - 1

U gledanje i analizu prve utakmice ovog kola Primere krenuli smo s željom da vidimo prije svega s koliko kvalitete i na koji način Atletico Madrid rješava pitanje protivničkog bunkera, ali smo u toku utakmice vidjeli i neke druge, zanimljivije stvari. Levante na Calderonu nije igrao klasičan bunker, ali nije ponudio ni ništa više u napadačkom dijelu igre. Najzanimljiviji dio utakmice za većinu tv gledatelja odvijao se u svečanoj loži odakle je utakmicu pratio Fernando Torres.



Kao što grafika prikazuje domaćin je izašao u klasičnoj 4-2-3-1 formaciji u kojoj je samo uloga Antoine Griezmanna se mogla okarakteriati kao spacifikum (formacija http://goo.gl/Gw19eF). Francuz je igrao na poziciji desetke, dosta se vraćao, preuzimao loptu i bio najagilniji u ekipi Diaga Simeonea. Svojim kretanjem otvarao je dosta prostora krilno postavljenim Kokeu i Ardi, a služio je i kao pas opcija za bekove koji su preko njega dolazili u dobre pozicije za ubacivanje lopte. Levante se branio u dinamičnoj 4-4-2 zoni koja je gusto pokrivala sredinu terena. Domaćin je prostor tražio na boku i skoro cijeli prvi dio zasnivao svoju igru na kombiniranju uz aut liniju i centaršutevima na Mandžukića. Mandža bez lopte nije radio previše, ali je u skoku vezao za sebe po dva stopera, što je u jednom navratu odlično iskoristio upravo Griezmann i glavom zakucao u gol jedno dobro nabacivanje Siqueirae.

Početak drugog dijela nije ponudio ništa drugo jer je domaćin istim scenarijem došao do drugog gola i rješenja utakmice. Ovaj put centrirao je desni bek, Mandžukić je pucao glavom, odlični Marino zaustavio taj šut, ali Griezmann je na odbijenoj lopti i gura je preko gol linije.

Po pitanju rješavanja zatvorenih formacija protivnika Simeone je ponudio dva rješenja. Prvi, onaj najjednostavniji i najstariji, lopta na bok i ubacivanje, korišten je stalno i što je najvažnije uspješno. Kad tako otključaš vrata protivnika prije 20. minute, onda je za ekipu kao što je AM to gotova stvar, ali i potvrda da osnovni plan djeluje. Drugo i po meni važnije je plejmejkerska uloga Griezmanna, čija je igra i kretanje dobrim djelom utakmice podsjećalo na ulogu Mesuta Ozila dok je dotični stanovao par kilometara dalje od Calderona. Teško je upoređivati ta dva igrača, ali neke kretnje i pozicioniranaj ovaj put su bili dosta slični.

Vodstvo od 2-0 Simeonova družina proslavila je prepuštanjem inicijative gostima što su gosti kaznili 10 minuta kasnije i iz jedne gužve zabili preko El Zhara. Argentinski trener je nakon toga Ardu mjenjao Raulom Garciom, ali nije promjenio ništa bitno jer to nije bilo ni potrebno. Levante je došao na gol zaostatka, ali ni jednom nismo pomislili da domaćin ovdje može ispustiti tri boda. Konačnu potvrdu pobjede Atletico je pobjedu osigurao trećim golom glavom. Ovaj put zabio je Godin, ubacio je Thiago, ali paradigma je ostala ista.

Kod madridskog sastava još je zanimljivo bilo vidjeti da se izostanak standardnog stopera Mirande osjeti na sigurnosti igre zadnje linije. Mladi Gimenez je veliki potencijal, ali Godinu je logično mnogo teže igrati bez standardnog partnera.

Madriđani su rutinski, bez pretjerane potrošnje uzeli tri boda, a Levanteu ostaje težak zadatak da u drugom dijelu sezone obezbijedi ostanak u najboljem rangu španjolskog nogometa.

(R.D.)