Objavljeno prije 15 minuta

ISPADANJE naąih nogometnih klubova iz svih "mogućih" europskih natjecanja, koje nas zadesi već tijekom kolovoza i rujna i neatraktivnost domaće lige, koja je pak konstanta svih mjeseci, bili su motiv za razgovor sa Damirom Vrbanovićem, predsjednikom Udruge 1. HNL, dopredsjednikom HNS-a i glavnim direktorom Dinama, koji visoko kotira u Uefinim strukturama - član je Odbora za profesionalni nogomet kontinentalne nogometne asocijacije.

ISPADANJE naąih nogometnih klubova iz svih "mogućih" europskih natjecanja, koje nas zadesi već tijekom kolovoza i rujna i neatraktivnost domaće lige, koja je pak konstanta svih mjeseci, bili su motiv za razgovor sa Damirom Vrbanovićem, predsjednikom Udruge 1. HNL, dopredsjednikom HNS-a i glavnim direktorom Dinama, koji visoko kotira u Uefinim strukturama - član je Odbora za profesionalni nogomet kontinentalne nogometne asocijacije.

Zbog brojnih visokih funkcija koje obnaąa, kao i velikog ugleda kojeg uľiva u europskim nogometnim forumima, Vrbanović je moľda najpozvaniji govoriti o dvije teme iz uvoda koje se same nameću: nezavidan status koji naąe klubovi imaju u Uefi kada su u pitanju koeficijenti, zbog stalnih neuspjeha i ranog ispadanja iz europskih natjecanja i s tim povezano i uvijek pitanje Regionalne lige, koje se naravno, pogotovo aktualizira nakon ąto gotovo svi klubovi iz siromaąnijeg dijela Europe zavrąe natjecanje i vrate se u neatraktivnost domicilnih prvenstava tek ąto malkice omiriąu sjaj europske pozornice.

"Apsolutno smo i Dinamo i ja za regionalnu ligu i ta će se liga početi igrati prije ili kasnije. Uvjeren sam da će ta ideja zaľivjeti na ovim prostorima. Naravno, da bi do njenog pokretanja doąlo, potrebno je definirati cijeli niz detalja, ali ľelja u drľavama i vodećim klubovima jugoistočne Europe definitivno postoji", odmah je kazao Vrbanović.

"Organizacija i provedba će biti neąto teľa, jer radi se o pet ili ąest saveza koji bi bili uključeni i koji bi morali uskladiti odluke o igranju i termine kada će se igrati. Natjecanje bi se odvijalo u proljeće, kada bi klubovi zavrąili natjecanje u europskim kupovima", objasnio je Vrbanović, ali i sam otvoreno pokazao u "kom grmu leľi zec": računa se da klubovi ionako već odavno ispasti iz europskih natjecanja.

"Naľalost, praksa pokazuje da je najveći broj klubova koji bi se natjecali, a radi se o pet ili ąest klubova iz svake zemlje, ispadali do zime, ąto znači da bi do proljeća bili slobodni za regionalnu ligu". Vrbanović govori kako ideja nije baą blzu realizacije, ali da svakako "golica" maątu klubova iz zainteresiranih zemalja: "Nismo otiąli dalje od ideje, kontakata i razgovora na tu temu, ali vidim da svaki put kada o tome pričamo, interesa ne manjka"

Koji bi sve nacionalni savezi bili uključeni u tu ideju?  "Iz osobnih kontakata sam se uvjerio da su Mađari jako zainteresirani. Slovenci, Slovaci, Bosna i Hercegovina također. Srpski klubovi i Savez su također zainteresirani, naravno, pod uvjetom da se zadovolje sigurnosni kriteriji. Bugari i Rumunji su bili zainteresirani, ali do proąle godine, kada su rumunjski klubovi napravili veliki iskorak i dogurali do četvrtfinala i polufinala."

"Format natjecanja bi bio po skupinama, gdje bi u četiri skupine bilo po četiri kluba. Prva dva kluba iz svake skupine bi iąla dalje u četvrtfinale i tako do finala."

Kada je sigurnosni aspekt u pitanju, moľemo li zamisliti dvije tisuće Delija na Maksimiru: "To je osnovno pitanje, kako u jednu prirodnu asocijaciju klubova s ovih prostora, koji su upućeni jedni na druge, uključiti navijače, kojima ľelimo pruľiti jedno dodatno natjecanje i dodatnu radost.Jer kako ih obavijestiti da ne mogu putovati, primjerice u Beograd. Baą zbog toga, ne bi prve godine igrali srpski klubovi, bar kada je u pitanju interes hrvatskih klubova. Preveliki je nacionalni naboj i sukob na razini koja nije sportska da bismo u to tek tako uljetali. Imamo probleme i kada igraju Hajduk i Dinamo, a zamislite ąto bi nas tada tek očekivalo, zato mislim da bi prva faza bila bez srpskih klubova, a ako bi bili, onda sa opcijom bez gostujućih gledatelja na obje utakmice."

Koliko su i zemlje iz susjedstva zainteresirane za ovaj projekt, govori i Vrbanovićeva priča kako je u razgovoru sa predsjednikom mađarskog saveza saznao koliko je zagrijan za zajedničku ligu: "Tada se kod njih javio RTL, koji je iskazao interes za televizijskim prijenosom natjecanja, a znamo da je televizija najbitnija kada je medijsko praćenje u pitanju."

Zahvaljujući odličnim relacijama sa skandinavskim nogometnim duľnosnicima, Vrbanović je do u detalje upoznat sa skandinavskom Royal ligom, na koju se često poziva u raspravama "za ili protiv", kada je "naąa" regionalna liga u pitanju: "To je natjecanje koje su organizirala tri saveza. ©vedski, danski i norveąki i igra se od studenog do svibnja sljedeće godine. Za to vrijeme oni ne igraju nacionalno prvenstvo. Iza natjecanja stoji enormni kapital, kojeg osigurava televizija zainteresirana za promicanje klubova sa tih prostora, a i te drľave su regionalno jako dobro povezane."

"Iza skandinavske lige stoji kapital od 54 millijuna eura. Naravno, kada je iza njih nagradni fond "male Uefe" da imaju interesa igrati i da su svi zadovoljni. Bonus za natjecanje svakom klubu je milijun eura, premira se, kao u Ligi prvaka svaki nastup, posebno pobjeda i nerijeąen rezultat, zatim plasman u viąi krug natjecanja."

Naravno da bi Vrbanović preuzeo neka pozitivna iskustva iz Skandinavije: "Apsolutno, ja sam u stalnom kontaktu s njima. Jedan od osnivača tog natjecanja, direktor Kopenhagena, Nils Christian Holstrom, mi je prijatelj i naravno da bi smo kopirali pozitivne stvari, jer uspjeąno igraju tu ligu već tri godine. Naravno da ne bi mogli baratati iznosima kao ąto su njihovi, ali uz pomoć sponzora bismo zatvorili financijsku konstrukciju."

Naą prvak će za godinu dana igrati 1. pretkolo Lige prvaka

"UEFA neće mijenjati format i strukturu natjecanja Lige UEFA, ona itekako vodi brigu o promociji i isplativosti tog redizajniranog natjecanja", nije Vrbanović propustio reklamirati svoju drugu firmu kada smo skrenuli razgovor na taj teritorij; koeficijenti naąih klubova i njihov status, odnosno u kojem će se ąeąiru i pretkolu naći dogodine, nakon ovogodiąnjeg debakla.

"Kao ąto je poznato, koeficijent kluba se izračunava na temelju postignutog u posljednjih pet godina, pri čemu 66 posto vrijednosti koeficijenta nosi klub, a 33 posto nacionalni savez. Naravno da je status nositelja ključ svega i to determinira gdje će se i s kim igrati. I druge zemlje koje imaju koeficijent sličan nama, primjerice ©vicarska i Izrael, gube i dobijaju bodove i dizanje i spuątanje na toj ljestvici se vidi na kraju sezone, tako da ne bih htio kalkulirati kako će naą koeficijent izgledati na kraju sezone."

"Slabi rezultati naąih klubova su doista alarmantni i već za godinu, najkasnije dvije moľemo očekivati naąeg prvaka u prvom pretkolu Lige prvaka ukoliko s enastave ovako loąi rezultati, jer hrvatski klupski nogomet polako ali sigurno pada na europskom planu"

Nedosanjani san Dinamovih pristalica, Liga UEFA, ipak će doľivjeti promjene, ali marketinąke prirode, ąto znači da će u natjecanje biti ubrizgano viąe novca, ponajprije  od reklama: "Već od ove sezone se već od četvrtfinala uvodi centralni marketing", kaľe Vrbanović. To znači da će od tog dijela natjecanja, kao ąto je u Ligi prvaka slučaj od natjecanja po skupinama, biti iste reklame na svim stadionima, a sve u svrhu ąto boljeg i izdaąnijeg nastupa jakih sponzora, od čega naravno koristi imaju i UEFA, ali i klubovi koji dosegnu "proljeće u Europi".

Naą čovjek u Uefi nam je na kraju odao i jednu novost, koja bi mogla razveseliti naąe natjecatelje u Intertoto kupu, kada bi barem mogli preskočiti prve prepreke: "Intertoto će se stopiti s Kupom UEFA. Ove godine je jedanaest pobjednika trećeg kola tog natjecanja uąlo u drugo pretkolo Kupa UEFA, dok će se ubuduće pobjednici Intertota plasirati u Uefino natjecanje".

Zvonko Alač