Znanstvenici su otkrili da perorepa tupaja koja živi u krošnjama malezijskih prašuma konzumira pjenušavi fermentirani nektar koji miriše poput piva i ima isti alkoholni sastav.
Prije se mislilo da su ljudi jedina vrsta koja redovito konzumira alkohol, no malena tupaja, s obzirom na tjelesnu masu, popije mnogo više no što bi čovjek mogao podnijeti i tako već 55 milijuna godina!
Frank Wiens s odjela komparativne psihologije na Sveučilištu Beyreuth u Njemačkoj i njegov istraživački tim primijetili su da se od cvjetova divljih palmi u malezijskoj prašumi širi jak miris alkoholnih isparavanja. Nektar iz te biljke izlazi na tubaste cvjetove gdje zbog djelovanja gljivica koje se skupljaju na prašnicima fermentira.
Palmino "pivo" sadrži do 3.8 posto alkohola, što je vrlo blizu sastavu piva koje proizvode ljudi, a među najvišim zabilježenim koncentracijama alkohola u prirodnoj hrani.
Nakon što su postavili videonadzor, otkrili su da se palma nakon zalaska sunca, kada se broj posjetitelja udvostručuje, pretvara u "noćni bar palma", popularan kod različitih vrsta glodavaca, pa tako i perorepe tupaje koja prednjači u konzumaciji primamljivog nektra.
Promatrači nisu uspjeli zamijetiti nikakve znakove pijanstva kod slatke dlakave ispičuture, međutim glavni istraživač Wiens izjavio je za Discovery News kako ne isključuje psihofarmakološke posljedice alkohola.
Iako Wiens pretpostavlja da i tupaje prilikom konzumacije piva doživljavaju neku vrstu ugode, toksikološka obrada tupajine dlake navodi na zaključak da te male životinje alkohol podnose iznimno dobro. Naime, u dlaci je nađena visoka količina etilnog glukuronida, kemijskog spoja koji nastaje kao završni produkt razgradnje alkohola i drugih toksina u tijelu.
Kod ljudi se samo zanemariv dio unesenog alkohola razrađuje na taj način, što objašnjava zašto samo male količine alkohola pomažu ljudima u prevladavanju tjeskobe, no veće količine često dovode do zdravstvenih poteškoća.
Webb Miller, profesor biologije sa Sveučilišta Penn State, također se bavio tupajama. Ustanovio je da su malena prašumska bića blisko povezana s posljednjim zajedničkim pretkom svih živućih primata, pa tako i s ljudima, što bi moglo navesti na zaključak da se ljubav ljudi prema alkoholu razvila prije više milijuna godina.
Wiens i njegov tim se nadaju da će njihovo otkriće pomoći u objašnjavanju pojave fenomena pijenja alkohola kod ljudi i zašto određene skupine imaju višu razinu tolerancije od drugih, na primjer Azijati imaju nisku metaboličku toleranciju na alkohol.