Nitko ne osporava da je treće mjesto uspjeh, bar ne netko normalnih pogleda i ispravnih sustava vrijednosti. Volija bi da smo u više sportova ˝samo˝ treći na svijetu.

Ono što neke od nas muči, a konkretno mogu u svoje ime govoriti, je što mislim da smo mogli imati jednu do dvije zlatne medalje više.

Jedna stvar koja me najviše muči je naša psiha. Mi protiv Srbije u Srbiji psihički puknemo i izgubimo utakmicu, protiv protivnika koji nije naš rang, bez obzira što je domaćin. Onda protiv Francuske na zadnjim Ol. igrama, također psiha odigrala ključnu ulogu. Pa sad protiv Danaca... Kako je moguće da mi danas letimo po terenu,a prije 24 sata smo umirali i nismo mogli šetat? Psiha!

Jebote to polufinale, pa el moguće da smo u zadnje vrijeme uvijek u vrhu, ali nikako prvi? Konstantiji smo od Francuza i Danaca, ali jebiga, ti Francuzi su prvi kad su najbolji.

Danci? Pa Danci su prvaci Europe,ako sada osvoje i prvaci svijeta. U godinu dana će imati dvije zlatne medalje.

Tko je onda poslao Francuze u mirovinu? Iako je i ovo pod navodnicima.

Kako je moguće da mi ne osvojimo neko zlato tu i tamo? A uvijek smo u polufinalima i finalima.

Mi smo na ovom turniru slavili pobjedu protiv Francuske kao da smo osvojili prvenstvo.

Da se razumijemo, ovo je strašan uspjeh, i neka nastave u ovom smjeru, ali ne mogu vjerovat da smo mi stalno u top 3-4 ekipe, a nikako prvi.

Zadnje zlato 2004. godine!!!

Što se tiče Goluže, očito je da zna nešto o rukometu, ali nepozivanje Balića se ne može opravdati.

Mi jučer protiv Danaca imamo 2 momka koja ne možemo iskoristit u toj utakmici. Duvnjaka ne ide, koga uvesti?

Ne može reprezentacija biti poligon za igrače, za nove nade, u repki moraju igrati najbolji, uvijek!