danas je Dikobraz(tak je Stevana Mesića zovem) briljirao na dnevniku 3,ukratko nikakvih zločina nema,brojke na Blajburgu se preuveličavaju(samo za primjer,govori se o 90 tisuća a prije 10-15g se govorilo o 200),niš se nije dogodilo,sve je čisto i zašto se zapravo govori i zašto su njega pozvali u dnevnik kad nema potrebe
danas je Dikobraz(tak je Stevana Mesića zovem) briljirao na dnevniku 3,ukratko nikakvih zločina nema,brojke na Blajburgu se preuveličavaju(samo za primjer,govori se o 90 tisuća a prije 10-15g se govorilo o 200),niš se nije dogodilo,sve je čisto i zašto se zapravo govori i zašto su njega pozvali u dnevnik kad nema potrebe
Veljko Zgurić: Obožavani Holjevac je mučio zarobljene Hrvate
I danas živim u sumnji da su ispod zemlje u Prečkom zatrpane žrtve u koje se pucalo svake noći
Avenija Većeslava Holjevca jedna je od najpoznatijih i najvažnijih zagrebačkih prometnica
Foto: 'Luka Klun/PIXSELL'
Omiljeni zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac, o kojemu
su ispjevani hvalospjevi i kojemu su njegovi sugrađani podignuli
spomenik kao zahvalu za sve dobro što je napravio za grad, obični je
zločinac koji je mučio i tukao zarobljene sunarodnjake u Prečkom na
livadi – s tugom u očima ispričao je Zagrepčanin Veljko Zgurić,
devedesetogodišnjak koji je, kaže, pretrpio sve muke Križnoga puta i
ostao živ.
"U nemilosti pukovnika"
Te ratne 1945. godine proveo je, tvrdi, pet dana ležeći na vlažnoj
livadi, bez hrane i vode, u nemilosti tadašnjeg partizanskoga pukovnika,
Karlovčanina Većeslava Holjevca.
– Ljudi su bježali kada bi se on pojavio na livadi jer su znali što
će im napraviti. Tukao je svakoga tko bi mu došao pod ruke. Bio je to
najbahatiji čovjek kojega sam sreo, no nikada neću shvatiti kako nije
optužen za zločine koje je počinio – dodao je Zgurić.
U prolazni vojni logor, odnosno na livadu ograđenu bodljikavom žicom u
naselju Prečko, dospio je kao zarobljenik partizanske vojske s još
četiri tisuće muškaraca, a bili su to mladi ljudi do 40 godina koje je
partizanska vojska zarobila i iz Maribora te drugih gradova deportirala u
Zagreb.
– Imao sam sreće što sam preživio. Moj bratić iz Karlovca, koji je
rodni grad i gradonačelnika Holjevca, bio je ustaški zastavnik pa sam ja
na poseban način tretiran. Samo zbog prezimena batinali su me i
Holjevac i njegovi podanici, i to redom imenima Štef, Jura i Francek –
dodaje ogorčeni devedesetogodišnjak.
Noću bi zarobljenici slušali pucnjeve iz automatskog oružja i rafale,
no glave nisu smjeli podignuti jer bi odmah dobili po "njušci",
prisjeća se Zgurić. Ujutro bi pak primijetili da neki ljudi nedostaju.
Da napokon posvjedoči o svome iskustvu, potaknulo ga je nedavno
otkrivanje masovnih grobnica diljem Hrvatske u koje su partizani poslali
tisuće nevinih žrtava, a za koje još nitko nije odgovarao.
– I danas sumnjam da su pod zemljom u Prečkom zatrpane žrtve na koje
je pucano svake noći u tih pet dana. Sve su vojske eliminirale svoje
žrtve noću i siguran sam da i ovaj prolazni logor, čija sam žrtva i sam,
na žalost ima svoju grobnicu – kazao je Veljko Zgurić.
Njegove nevolje započele su na Cvjetnom trgu, priča, kada ga je
njemačka vojska mobilizirala i deportirala u oficirsku školu u Neusiedel
am Seeu, zbog čega je kao partizanski zarobljenik završio u logoru u
Prečkom.
Jeza od spomenika
– I danas kada prođem tim dijelom grada, sjetim se muke koju sam
pretrpio u tih pet dana, a od spomenika postavljenog u čast tome
zločincu uhvati me jeza. Pa zar ni nakon toliko godina nitko ne može
istražiti gdje su svi ti ljudi koji su noću samo nestajali – razočaran u
pravdu rekao je Veljko Zgurić.
Iz Zagreba u Gradišku
Nakon pet dana robije i izgladnjivanja muke ovoga zarobljenika nisu
prestale, tvrdi, no zločinca Većeslava Holjevca, kako kaže Zgurić,
nikada neće zaboraviti.
– Moj prijatelj iz djetinjstva Srećko jednom je prilikom velebnog
gradonačelnika oslovio s "gospon Holjevac" ne znajući da ga treba
nazivati drugom, nakon čega je slijedilo batinanje i mučenje uz poruku:
"Nisam ja nikakav gospon, ja sam za tebe drug Holjevac" – prisjeća se
Zgurić.
Iz Zagreba su zarobljenici uz pratnju partizanske vojske pješačili do Kutine, no Zgurićeva priča tu ne završava.
– Pokušao sam pobjeći, ali sam uhvaćen i prevezen u zatvor u
Gradišku, gdje sam odležao godinu dana robije – tvrdi te dodaje da
nikada neće zaboraviti zlo koje je preživio u Prečkom.
Iza ‘četničko-komunističkog terorista’ stali su branitelji, a protiv
Banićeva revizionizma ustali su i Udruga obitelji poginulih branitelja
te čelnici važnijih oporbenih stranaka u Karlovcu
ZAGREB - Pitanje za milijun kuna: kojoj stranci pripada Emil Mehdin, potpisnik odlomka koji slijedi?
“Fašizam je u svojoj biti zlo, pa iako ima ljudi koji su u tome
sudjelovali iz neznanja, po inerciji, ili su bili na to prisiljeni, to
ne mijenja karakter fašizma. Povijesni je fakt da je antifašizam
pozitivno europsko nasljeđe, kojeg se nitko normalan ne srami ili njime
kalkulira.
Posve je drugo to što su pojedinci napravili u antifašističko ime. Ti
pojedinci su osobe s imenom i prezimenom i njihova nedjela ne mijenjaju
karakter antifašizma.”
Mehdin je glasnogovornik karlovačkog ogranka Hrvatske stranke prava.
HSP-ovac se oglasio u povodu istupa Petra Banića, predsjednika
karlovačke Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, koji je,
među ostalim, rekao da Većeslav Holjevac (1917. - 1970.), karlovački
narodni heroj i slavni zagrebački gradonačelnik, “nije nikakav zaslužni
građanin nego je četničko-komunistički terorist”.
Petar Banić održao je govor pred starom karlovačkom bolnicom,
polažući vijence za dvojicu domobrana koji su ubijeni u partizanskoj
akciji 17. studenoga 1941., kada je grupa od 25 partizana prerušenih u
domobrane s fesovima, predvođena Holjevcem, upala u bolnicu da spasi iz
ustaških ruku Marijana Čavića, sekretara mjesne partijske organizacije.
Čavića nisu našli, tu dvojicu su ubili, a nakon povratka, na drvenome
koranskom mostu, preko kojeg je bila sloboda, otkriveni su, i u
puškaranju s talijanskim okupatorima smrtno je ranjen karlovački
partizan Ivica Gojak (19).
Hoće li vratiti ploču?
Početkom Domovinskog rata ploča koja evociru tu akciju skinuta je s
pročelja bolnice, a sad ju je, na 69. obljetnicu akcije, htio vratiti
lokalni ogranak Saveza antifašističkih boraca.
Otkrivanju ploče trebao je nazočiti i bivši predsjednik Stjepan
Mesić. Na koncu, ploča nije postavljena, uz obrazloženje ravnateljice
bolnice da za to nisu ishođene potrebne dozvole.
Reklo bi se, ishod je unaprijed poznat: nikad ta ploča neće biti
vraćena, oni dosadni starci partizani napokon će poumirati, a onog će
mladog četnika izbaciti iz HSP-a.
Međutim, nije baš tako. Iza starih, dosadnih partizana i njihova
“četničko-komunističkog terorista” Vece Holjevca stalo je i 15.000
karlovačkih branitelja, koliko ih okuplja Zbor ratnih udruga iz
Domovinskog rata Karlovačke županije, koju čine udruge pripadnika 110.,
129., 137. i 143. brigade ZNG/HV, udruga Specijalne policije Grom,
Udruga ratnih veterana 3. bojne 2. gardijske brigade i Udruga Šestog
topničko-raketnog diviziona Karlovac.
Ogradio se Damir Jelić
Nedvosmisleno su se ogradili od Banićevih i riječi i djela. I ne samo
to, nego su posve doveli u pitanje vjerodostojnost njegove funkcije.
Evo što, među ostalim, stoji u priopćenju koje je potpisao Vlado Benko:
“Istina je da su članice te Koordinacije samo socijalno-interesne
udruge branitelja proisteklih iz Domovinskog rata, udruge Hvidra,
udovica i obitelji poginulih branitelja te razne interesno-rekreacijske
grupe braniteljakoje se vode kao braniteljske udruge.”
Potom se javila i Anđa Perak, predsjednica Udruge obitelji poginulih
hrvatskih branitelja iz Karlovačke županije. Ona se, s pravom, našla
povrijeđena što je zbor ratnih postrojbi i njih nazvao
“socijalnointeresnom grupom”. Naime, kaže, nisu članovi obitelji
poginulih krivi što ih Banić zlorabi u svom obračunu s antifašizmom.
Protiv Banićeva revizionizma ustali su potom i čelnici svih ostalih
važnijih oporbenih karlovačkih stranaka, na čelu sa SDP-om, a ni
vladajući HDZ-ovci nisu mu priskočili u pomoć. Župan Ivan Vučić rekao je
da nema ništa protiv Većeslava Holjevca, a gradonačelnik Damir Jelić
ograđuje se od cijelog slučaja.
Karlovac je u Domovinskom ratu teško stradao. Na karlovačkoj
bojišnici puno se ginulo. Samo 110. brigada imala je 113 mrtvih. Više
poginulih u Domovinskom ratu imale su samo najelitnije gardijske brigade
i 204. vukovarska. Karlovac je u ljeto 1991., preko noći, napustilo
desetak tisuća srpskih građana. Oko šest tisuća ih je ostalo u gradu.
Podijelili su sudbinu sa sugrađanima. Ni jedan nije “nestao”.
U lipnju 1991. stotine policajaca i 200-tinjak gardista stajalo je
nasuprot 10 tisuća vojnika JNA i rezervista. Ali neprijatelj se osuo, a
branitelji omasovili. Gardisti su se borili od 1991. do 1995. za
slobodu, jednako kao što su se od 1941. do 1945. za slobodu borili
kordunaški partizani. Tada na Kordunu nije bilo četnika, a u Karlovcu je
bilo ustaša.
Gojak bi bio gardist
Mnogi su se pridružili pokoljima u kojima je izginulo na tisuće
kordunaških Srba. 1991. u Karlovcu nije bilo ustaša, ali je na Kordunu
bilo četnika. I oni su pobili što su se dohvatili od Hrvata. Na sreću,
jednako kao što ustaše nisu mogle pobijediti 1941., tako ni četnici nisu
mogli pobijediti 1991. Poginuli partizan Ivica Gojak bio je s Turnja.
Godine 1991. on bi zacijelo poginuo kao gardist s Turnja. A sve ostalo
su, što kaže lokalni pravaš, detalji o kojima se može raspravljati.
Kaznene prijave za ratne zločine protiv Manolića, Boljkovca i Bulata
Policija tvrdi da je istraga završena te da ima dovoljno dokaza za pokretanje kaznenog postupka
NN: Komunistički zločini
NA:Kaznene prijave za ratne zločine protiv Manolića, Boljkovca i Bulata
PN: Policija tvrdi da je istraga završena te da ima dovoljno dokaza za pokretanje kaznenog postupka
TX:
Nakon što je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko najavio da
će ove godine MUP intenzivirati istraživanje i procesuiranje
komunističkih zločina, policija je protiv trojice osumnjičenika, Josipa
Manolića, Josipa Boljkovca i Rade Bulata, nakon višegodišnje istrage
došla do trenutka kad će se protiv njih podignuti kaznena prijava za
ratni zločin.
Detalje
o istrazi, za koja nedjela Manolića, Boljkovca i Bulata tereti dokazni
materijal te što njih trojica kažu na optužbe pročitajte u tiskanom
izdanju Večernjeg lista od subote!
AU: Zvonimir Despot
Nakon što je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko najavio
da će ove godine MUP intenzivirati istraživanje i procesuiranje
komunističkih zločina, policija je protiv trojice osumnjičenika, Josipa
Manolića, Josipa Boljkovca i Rade Bulata, nakon višegodišnje istrage
došla do trenutka kad će se protiv njih podignuti kaznena prijava za
ratni zločin.
------------------------------
rekoh neki dan da pas ne laje zbog sela nego zbog sebe.....konačno će,nadam se,stari zločinac u zatvor di mu je i mjesto