sto se Rommelove misije na sjevernom Jadranu tice, bilo je to u sklopu ojacavanja obrane na talijansko-jadranskom ratistu nakon pada Tunisa... Rommel je bio odgovoran za organizaciju obrane na sjeveru, a Kesselring za jug (tzv. linija Gustav s Monte Cassinom)
radilo se o jednoj od najvecih engleskih obavjestajnih podvala u ratu: uvjerili su Nijemce da se nakon istjerivanja Osovine iz Afrike namjeravaju iskrcati na istocnoj obrani Jadrana... Englezi su navodno otvoreno odustali od taktike iz Prvog svjetskog rata da se iskrcaju oko Soluna, pa prirodnim "autoputem" kroz dolinu Vardara i Morave napreduju kroz Makedoniju i Srbiju do Beograda, kljucnog strateskog i prometnog centra Balkana. Ideju je narocito zastupao Churchill, u svojem imperijalnom mozgu iz 19. stoljeca uvijek opterecen politicko-strateskim pitanjima, jer se bojao da ce Crvena armija doci do srca Balkana prije Engleza i time ih izbaciti iz igre u poslijeratnom razvoju (taj strah se pokazao opravdanim). Stoga se Winston nadao da bi iskrcavanjem na istocnoj obali Jadrana i brzim prodorom do Beca mogle spasiti Jugoslavija, Grcka, Austrija, u rat na njegovoj strani uvuci Turska, a vjerojatno bi od ruskog utjecaja bile spasene i Bugarska, Rumunjska i Madjarska (koje bi redom polozile oruzje, kad bi imale veliku saveznicku armiju iza ledja). No, brzo su mu njegovi vojni zapovjednici objasnili da je akcija toliko sirokih razmjera prakticno nemoguca, a i Amerikanci su bili protiv. No, ideja je postojala i dalje, pretvorena u fikciju i instrument obavjestajnog zbunjivanja Nijemaca: potkrijepili su je s nekoliko laznih dojava, najpoznatiji je slucaj kad je na spanjolskoj obali isplivalo tijelo obuceno u uniformu engleskog oficira, a koji je sa sobom bas slucajno nosio planove o predstojecem engleskom iskrcavanju na istocnoj obali Jadrana. Englezi su dobro znali da ce Franco odmah o tom cudesnom otkricu izvijestit Nijemce, a ovi su se uhvatili na mamac.
Zato je Rommel pojacavao obranu sjeverne obale Jadrana, usput protjerivajuci partizane i terorizirajuci domace civilno stanovnistvo i zato su Nijemci te '43 poduzeli dvije velike ofenzive, slavnu Neretvu i Sutjesku, kako bi ojacali vlastito zaledje u unutrasnjosti Balkana eliminirajuci otvoreno neprijateljske (Titovi partizani) i nepouzdane (Drazini cetnici) elemente
no, kako su engleski generali informirali Churchilla, istocna obala Jadrana je geografski krajnje nepogodna za iskrcavanje vecih razmjera i uz to ocekivanu sudbonosu promjenu ravnoteze u ratu. Ne radi se o nizini sjeverne Francuske, gdje mozes iskrcat 500 000 vojnika i 2000 tenkova i jurnut prema Rajni. Isto tako, dolina Rhone na jugu Francuske se duboko usijeca u unutrasnjost i kao takva pruza vojnicki rezon iskrcavanja bas na tom mjestu
S istocnom obalom Jadrana je sve naopako: nema velikih nizina niti dolina rijeka kroz koje mozes jurnut u dubinu neprijateljskog teritorija, planine se pruzaju paralelno s obalom i ima malo mjesta kroz koja se moze "provuci" neka velika armija, a sto se istovarnih kapaciteta tice, za veliki napor su bile sposobne samo luke Rijeka i Trst. I tako mozes izvest napad na tri tocke: na uscu Neretve, gdje te rijeka brzo odvede u Mostar i sta ja znam, Jablanicu i onda zapnes u bosanskim gudurama i sto ces tamo. Drugi pravac je u Ravnim kotarima, no onda naletis na Velebit, te nikakvu prometnu povezanost i dok se probijes prema dolini Une (koja je opet sama za sebe vrlo uska) nikakve koristi. Treca mogucnost je dakle iskrcavanje u Rijeci i/ili Trstu, no onda opet naletis na neprohodne i prometno izolirane planine odmah na izlasku iz grada. (u zaledju Trsta je dovoljno imat jednog Borojevica, pa da te drzi tamo ukopanog dvije godine)
No, trik je upalio i Nijemci su izdvojili dosta energije kako bi osigurali istocnu obalu Jadrana, narocito nakon kapitulacije Italije
Koliko geografija ima veliku ulogu u usporavanju uobicajene taktike i strategije u WWII svjedoci bas talijanska fronta, gdje je Saveznicima trebalo godinu dana da se od iskrcavanja na jugu cizme preko njemacke linije Gustav probiju do Rima, pa im je trebalo jos skoro godinu dana da od Rima preko nove njemacke obrambene linije - Gotske linije, dodju do nizina sjeverne Italije. Ni Apenine nije lako prijeci, bez obzira na neusporedivo guscu mreza prometnica u odnosu na istocnu obalu Jadrana
[uredio ian wright - 06. listopada 2011. u 12:31]