MOSTAR - Ako dođe do najavljenog prihvaćanja prve faze ustavnih promjena u BiH već nakon Nove godine započet će razgovori o drugoj fazi. To je u proljeće ove godine bh. političarima osobno obećala američka državna tajnica Condoleezza Rice. Budući da SAD ne voli nedovršene projekte koji se odvijaju pod njihovim okriljem, jasno je da će američki veleposlanik u našoj zemlji Douglas McElhaney snažno inzistirati na nastavku promjene, piše mostarski Dnevni list.
Ne treba zanemariti da Bushevoj administraciji, na svjetskoj političkoj sceni, očajnički treba diplomatski uspjeh u nekoj zemlji sa značajnim udjelom islamskog stanovništva. Naime, u SAD-u se bliže izbori za američki Kongres, a istraživanja pokazuju da su demokrati u značajnoj prednosti u odnosu na Busheve republikance. Tome su značajno doprinijeli faktički porazi američkoga angažmana u Iraku, Afganistanu i Libanonu, kao i objavljivanje tajnog izvješća CIA-e koji je potvrdio povećane aktivnosti terorista, kao i porast njihovih organizacija, kao posljedica Busheve doktrine. Stoga se SAD nada da će upravo u BiH zabilježiti vanjskopolitički uspjeh koji će Bushevim republikancima povratiti ugled na vlastitom političkom tržištu, ali i među njihovim bliskoistočnim islamskim saveznicama.
Podsjetimo da bi, prema međunarodnim projekcijama i potvrdama iz najviših međunarodnih institucija, sljedeća ustavna faza u našoj zemlji trebala obuhvatiti proces pune federalizacije BiH kroz proces tzv. okrupnjavanja sadašnjih županija i ukidanja Federacije BiH. Nakon toga procesa BiH bi bila preuređena u četiri federalne jedinice, a njezin glavni grad Sarajevo zajedno s okolicom bio bi proglašen distriktom.
Uz Republiku Srpsku, novom fazom ustavnih promjena formirale bi se sljedeće federalne jedinice: mostarska, koja bi obuhvatila područje sadašnje Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije, zatim zenička, u čiji sastav bi ušle Unsko-sanska, Srednjobosanska i dio Zeničko-dobojske županije. Treća bi bila tuzlanska, koja bi obuhvatila područje Tuzlanske i Posavske županije te dijela Zeničko-dobojske, tvrdi autor teksta. Uz Brčko, bio bi formiran i distrikt Sarajevo, koji bi obuhvatio područje predratne općine Sarajevo (uključujući i dio u RS-u) te Bosansko-podrinjsku županiju.
Formiranjem tih jedinica prestala bi potreba za postojanjem entiteta Federacija i on bi bio ukinut.
Prihvaćenje ovakvoga preustroja zemlje moglo bi odobrovoljiti i bh. biskupe da prihvate ustavne zahvate. Naime, preustroj BiH podrazumijeva formiranje multietničkih federalnih jedinica u kojima bi bilo najmanje 30 posto pripadnika tzv. manjinskih naroda. Upravo bi zbog toga spomenuti projekt mogao postati prihvatljiv i poglavarima Katoličke crkve u BiH. Bh. biskupi su prije skoro godinu dana u svom obraćanju javnosti ponudili koncept preustroja zemlje u nekoliko federalnih jedinica s najmanje 30 posto tzv. manjinskog stanovništva.
Budući da je takav plan preustroja ugrađen u drugu fazu promjena, nije nemoguće da se ovaj put, uz čvrsta međunarodna jamstva, najveći katolički crkveni poglavari opredijele za neizravnu potporu ustavnim zahvatima. Podsjetimo da su bh. biskupi u proljeće ove godine, predvođeni uzoritim kardinalom msgr. Vinkom Puljićem, bili izričito protiv ponuđenog paketa prve faze ustavnih promjena navodeći s jedne strane kako one Hrvate dovode u neravnopravan položaj u odnosu na Bošnjake i Srbe te, s druge strane, kako Hrvatima nitko ne jamči tzv. drugu fazu, koja bi obuhvatila teritorijalni preustroj zemlje i postizanje pune nacionalne jednakopravnosti.