BIH
http://www.erotel.tv/#
zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora live
pocelo u podne
sad ce HDZ-ovi donijeti odluke da je vrijeme da donesu neke odluke
zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora live
pocelo u podne
sad ce HDZ-ovi donijeti odluke da je vrijeme da donesu neke odluke
Dali 100km kapare za 2jagnjeta ili jagnjadi, kupili dvije gajbe Tuzlanskog piva koje su trenutno na balkonu na sjevernoj strani. Tri "bibite" rakije su na "hladjenju". Visinske pripreme su bile jucer, palo dosta cevapa paprika i piletine na rostilju. Bilo je i lignji na luzaru :-). Sretan uskrs i vaskrs!
Barbie, Winx, Bratz, Hello Kitty, Dora...
mlada alkoholičarka feat. najbolji navijački bubnjar u BiH
| Stanovništvo BiH - 20 godina poslije | ![]() | ![]() | ![]() |
| Četvrtak, 05 Svibanj 2011 22:30 |
BiH je jedina zemlja koja 2011. godine nije popisala stanovništvo (niti ima namjeru to učiniti u dogledno vrijeme). U svjetskim okvirima društvo joj čini Somalija. Popis stanovništva nažalost u BiH nije statističko, demografsko ili ekonomsko pitanje. Pitanje popisa je prije svega ozbiljno političko pitanje posebno u dijelu etničke slike BiH 2011.
_________piše: Neovisni analitički tim | poskok.info Bez namjere da pretendiramo na točnost i kredibilnost koju će imati popis kad se konačno provede držimo da se kombinacijom dostupnih baza podataka (prvenstveno dostupnih preko statističkih zavoda) te ostalih sekundarnih podataka (web izvori, evidencije katoličke crkve, rezultati izbora ...) može prilično pouzdano procijeniti prije svega broj Hrvata u BiH, ali i broj pripadnika druga dva naroda u BiH. U analizi je dana usporedba etničke strukture stanovništva BiH (1991. i 2011. god.) na različitim razinama (državnoj, entitetskoj, županijskoj). Analizu želimo učiniti dostupnom javnosti, javnoj kritici kao i logičko-empirijskim zaključcima na temelju kojih bismo usvojili korekcije.
STANOVNIŠTVO BIH (1991.-2011.) Broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio sa 4,37 mil. (popis stanovništva 1991.) na3,9 mil. (procjena 2011. na temelju dostupnih podataka zavoda za statistiku FBiH i RS - Federacija BiH 2,35 mil., Republika Srpska 1,45 mil., Brčko Distrikt 0,1 mil.). Procjena je da struktura stanovništva u Bosni i Hercegovini danas izgleda ovako: • Bošnjaci (~1.950.000) -50,0%
Broj Bošnjaka (1,95 mil.) je vrlo sličan kao i 1991. (kada ih je bilo 1,9 mil.). Broj Srba je također vrlo sličan kao i 1991. (oko 1,4 mil.). Treba napomenuti da je po popisu 1991. bilo i 240.000 Jugoslovena, a pretpostavka je da se u tom broju „krio" veći broj Bošnjaka i Srba nego Hrvata. Izraženo u procentima, desila se ekspanzija i Bošnjaka (sa 43,5% na 50%) i Srba (sa 31,2% na 36%). Broj Hrvata u BiH se u odnosu na 1991. smanjio za oko 275.000 (sa 760.000 na 485.000). U Federaciji BiH živi oko 465.000 Hrvata, a na području Republike Srpske i u Brčko Distriktu živi danas samo oko 20.000 Hrvata. U procentualnom smislu to znači da danas u BiH živi 5% Hrvata manje, odnosno broj Hrvata se smanjio sa 17,4% na 12,5%. Međutim, tek kad se pogledaju promjene broja stanovnika po entitetima dobiva se prava slika i uviđaju se značajne strukturalne promjene stanovništva. Napomena: Na osnovu podataka o broju stanovnika i etničkoj strukturi stanovništva 1991. (po općinama) izračunat je broj stanovnika i etnička struktura stanovništva u granicama današnjih entiteta i županija koji su prikazani u analizi.
FEDERACIJA BIH 2011. ( 76% Bošnjaci 20% Hrvati 2% Srbi 2% Ostali ) U Federaciji BiH broj Bošnjaka se povećao za oko 400.000 u odnosu na 1991. godinu. Sa 1,4 mil. Bošnjaka 1991. broj se povećao na 1,8 mil. danas (sa 52,5% na 76%).
REPUBLIKA SRPSKA 2011. ( 89% Srbi 9% Bošnjaci 1% Hrvati 1% Ostali ) Ne treba niti naglašavati da su Srbi u Republici Srpskoj dominantan narod (89%). Broj Srba u RS se povećao za oko 450.000 (preseljenjem Srba iz Federacije BiH i Hrvatske).
HRVATI U FEDERACIJI BIH (2011.) Procjena broja Hrvata po županijama unutar Federacije BiH
Očigledno je da su se Hrvati održali u županijama sa hrvatskom većinom: • Zapadno-hercegovačka, U županijama sa bošnjačkom većinom broj Hrvata se skoro prepolovio.
Još neki statistički pokazatelji ... U gornjoj tablici prikazan je samo broj Hrvata po županijama unutar Federacije BiH. Ostatak do 100% u svim županijama osim Herceg-bosanske, popunjava skoro u potpunosti bošnjački narod. Srbi jedino u Herceg-bosanskoj županiji čine ozbiljniji udio u ukupnom stanovništvu županije (oko 22%). Srbi su u toj županiji većinski narod u tri općine: Drvar, Bos.Grahovo, Glamoč. Više od jedne trećine Srba iz Federacije BiH živi u Herceg-bosanskoj županiji. 82% Hrvata od ukupnog broja Hrvata u Federaciji BiH živi u hrvatskim i mješovitim županijama, a 18% Hrvata živi u bošnjačkim županijama. 99% Bošnjaka od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji BiH živi u bošnjačkim i mješovitim županijama (85% u bošnjačkim i 14% u mješovitim županijama), a samo 1% Bošnjaka od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji BiH živi u hrvatskim županijama (ZHŽ, POS, HBŽ).
ETNIČKA KARTA BIH (2011.) U nastavku je prikazana etnička struktura stanovništva BiH: • po entitetima / županijama
Etnička struktura stanovništva BiH (po općinama)
Vidljivo je da Srbi čine većinu u svim općinama Republike Srpske kao i u nekim općinama Federacije BiH (Drvar, Bos.Grahovo, Glamoč). Hrvati čine dvo-trećinsku većinu u tri županije: Zapadnohercegovačkoj, Posavskoj i Herceg-bosanskoj i natpolovičnu većinu u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Bošnjaci čine dvo-trećinsku većinu u pet županija: Sarajevskoj, Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj, Unsko-sanskoj i Bosansko-podrinjskoj i natpolovičnu većinu u Srednjo-bosanskoj županiji. Ako se spustimo na razinu općine - postoji još samo par općina gdje je neznatna razlika (do 10%) jednog naroda u odnosu ne neki drugi (npr. Mostar, Jajce, Busovača, Bos. Petrovac), a tu možemo svrstati i Distrikt Brčko (blaga većina srpskog u odnosu na bošnjački narod). Postoje i neke općine gdje je prilično teško procijeniti (različiti podaci iz različitih izvora) koji narod je u ovom trenutku većinski (npr. Novi Travnik). U svim drugim općinama, nadmoć jednog naroda u odnosu na druge je nedvojbena i iskazana velikom brojčanom razlikom (preko 70, 80 ili 90% pripadnika jednog od konstitutivnih naroda).
ZAKLJUČAK Bosna i Hercegovina je doživjela snažne demografske promjene. Situacija 2011. godine je takva da: • 95% Srba Bosne i Hercegovine živi u Republici Srpskoj • 95% Hrvata Bosne i Hercegovine živi u Federaciji BiH • 92% Bošnjaka Bosne i Hercegovine živi u Federaciji BiH
Izvori podataka i metodologija analize podataka Za podatke o: izvori podataka su: Na osnovu podataka o broju stanovnika i etničkoj strukturi stanovništva 1991. (po općinama) izračunat je broj stanovnika i etnička struktura stanovništva u granicama današnjih entiteta i županija koji su prikazani u analizi. _______________________________ Neovisni analitički tim |
"kažem ja"
Ja ne kuzim na osnovu cega oni rade ove analize?
Ajde sto katolicka crkva daje neke svoje procjene o broju Hrvata jer KC vodi evidenciju o brojnosti svojih zupa, ali i njihove evidencije su nepotpune i netocne uglavnom iz raznoraznog razloga (recimo svecenik nakon Bozica ide na posvecenje kuca, pokuca na vrata, nitko ne otvara, i on taj stan ili kuce zavede kao "otisli, preselili" a ljudi recimo kod rodbine u Austriji, Njemackoj, Hrvatskoj, znam za takve slucajeve jer sam cuo iz prve ruke)
Posebno mi je cudno ovo sa Bosnjacima, kako njih u BiH danas moze biti jednako koliko i `91, a cijelo vrijeme tvrde da je izvrsen genocid nad Bosnjacima, tvrdili su da ih je stradalo i 200.000 (njihovi politicari i analizicari) pa su brojku smanjili na 100.000, ne znam koliko je sada... ali ajde to, nego sto je Bosnjaka iz BiH u zadnjem ratu i nakon njeta, pa sve do dana danasnjeg odlaze, otislo po nekim procjenama izmedju pola pa do cijelog milijuna. U Skandinaviji po podacima bosnjackih udruzenja zivi cirka 60.000 Bosnjaka, u Saint Louisu preko 100.000 a u cijeloj USA i do 200.000, to su podaci bosnjackih udruzenja iz tih drzava, jer vode nekakvu evidenciju.
Di je Njemacka, Austrija, Svicarska, Francuska (zadnjih godina par tisuca Bosnjaka je iselilo u Francusku ilegalno, zive po satorima, hrane se u crkvama, u crkvenim zupama, citao sam par novinskih clanaka o tim ljudima, uglavnom iseljavaju iz okolice Tuzle, pojedina sela su skoro pusta) i ostale zemlje...
Sta je sa Babinim krajisnicima, oni se ne izjasnjavaju kao Bosnjaci, a u Kladusi i Cazinu zbirno je zivjelo skoro 100.000 ljudi (u te dvije opcine, nevjerojatno ali istinito,, medjutim oni su poznati po velikom natalitetu, kod njih neki muskarci imaju po dvije-tri zene, obitelji sa desetero i vise djece su cesta pojava) a bar pola njih su Babini. Veliki broj njih danas zivi na Zapadu, a ima ih i u Kladusi i u Cazinu.
Nema sanse da se broj Bosnjaka nije smanjio... mislim da je slicno i sa Srbima, masa Srba se iselila u Srbiju, da ne govorim o Kanadi i Australiji, u Kanadi postoje gradovi u kojima skoro pa ima vise sarajevskih Srba nego domicilnih Kanadjana. Kichener recimo.
Rijec je o stotinama tisuca ljudi, ako ne i vise od milijun, ukupno sva tri naroda, ostali, mijesani brakovi, etc. etc.
Ajde sto katolicka crkva daje neke svoje procjene o broju Hrvata jer KC vodi evidenciju o brojnosti svojih zupa, ali i njihove evidencije su nepotpune i netocne uglavnom iz raznoraznog razloga (recimo svecenik nakon Bozica ide na posvecenje kuca, pokuca na vrata, nitko ne otvara, i on taj stan ili kuce zavede kao "otisli, preselili" a ljudi recimo kod rodbine u Austriji, Njemackoj, Hrvatskoj, znam za takve slucajeve jer sam cuo iz prve ruke)
Posebno mi je cudno ovo sa Bosnjacima, kako njih u BiH danas moze biti jednako koliko i `91, a cijelo vrijeme tvrde da je izvrsen genocid nad Bosnjacima, tvrdili su da ih je stradalo i 200.000 (njihovi politicari i analizicari) pa su brojku smanjili na 100.000, ne znam koliko je sada... ali ajde to, nego sto je Bosnjaka iz BiH u zadnjem ratu i nakon njeta, pa sve do dana danasnjeg odlaze, otislo po nekim procjenama izmedju pola pa do cijelog milijuna. U Skandinaviji po podacima bosnjackih udruzenja zivi cirka 60.000 Bosnjaka, u Saint Louisu preko 100.000 a u cijeloj USA i do 200.000, to su podaci bosnjackih udruzenja iz tih drzava, jer vode nekakvu evidenciju.
Di je Njemacka, Austrija, Svicarska, Francuska (zadnjih godina par tisuca Bosnjaka je iselilo u Francusku ilegalno, zive po satorima, hrane se u crkvama, u crkvenim zupama, citao sam par novinskih clanaka o tim ljudima, uglavnom iseljavaju iz okolice Tuzle, pojedina sela su skoro pusta) i ostale zemlje...
Sta je sa Babinim krajisnicima, oni se ne izjasnjavaju kao Bosnjaci, a u Kladusi i Cazinu zbirno je zivjelo skoro 100.000 ljudi (u te dvije opcine, nevjerojatno ali istinito,, medjutim oni su poznati po velikom natalitetu, kod njih neki muskarci imaju po dvije-tri zene, obitelji sa desetero i vise djece su cesta pojava) a bar pola njih su Babini. Veliki broj njih danas zivi na Zapadu, a ima ih i u Kladusi i u Cazinu.
Nema sanse da se broj Bosnjaka nije smanjio... mislim da je slicno i sa Srbima, masa Srba se iselila u Srbiju, da ne govorim o Kanadi i Australiji, u Kanadi postoje gradovi u kojima skoro pa ima vise sarajevskih Srba nego domicilnih Kanadjana. Kichener recimo.
Rijec je o stotinama tisuca ljudi, ako ne i vise od milijun, ukupno sva tri naroda, ostali, mijesani brakovi, etc. etc.
Tko smije startat na Osima???
| Petak, 13 Svibanj 2011 11:24 |
|
Multietnički i multivjerski gradovi imaju derbije etničko-vjerskih klubova. Atletico i Real su pokazatelj i socijalnih i političkih razlika u Madridu. Inter protiv Milana. Celtic i Rangers u Glasgovu. Ateltico Bilbao kao Baskijski ponos unutar kastiljanske Španjolske. Sjetimo se presice Pepa Guardiole na katalonskom jeziku u Moskvi na zgražanje madridskih novinara...
________piše: Matan Nižić l poskok.info Ivica Osim je jedan sasvim netipičan lik. Sjećam je da je prije nekoliko godina u studiju HTV-a komentirao jednu utakmicu hrvatske nogometne reprezentacije. Kad je Osim pobrojao hrpu nedostataka u igri i loših rješenja na pojedinim pozicijama voditelju sportskog programa je trebalo donijeti šećera i vode. Gost mu se nije uklopio u uobičajeno titranje jaja reprezentaciji, izborniku i svekolikom gledateljstvu. Ivica Osim je samo bio iskren, dosljedan i praktičan što je na prostoru južnije od Salzburga općenito rijetka pojava. Nakon teškog moždanog udara i u relativno poznim godinama Osim je dobio novi zadatak od FIFA i UEFA i to ni manje ni više nego da uvede reda u BH nogomet. Naravno nisu mu ovo FIFA i UEFA birokrati ponudili da mu pomognu u bržoj rehabilitaciji, nego zato što je dosljednost, iskrenost i praktičnost nešto što čovjeka prati cijeli život popust noga ikserica. Ja nisam baš prava adresa za nogometne priče jer mene od Nogometnog saveza BiH samo manje interesira nogomet u BiH općenito. Naravno da je ovo dokaz moga nepatriotizma jer tko se ne zamota
zastavom s ljiljanima barem jednom godišnje i svaki dan u godini ne
kliće po portalima očekujući da Džeko dadne gol taj je naprijatelj
Bosne. Inače i zaljubljenici u BH klupski nogomet ne prate nogomet više od mene koji ga ne pratim nikako. Zvuči paradoksalno, ali oni koji kao prate BH nogomet više koncentrirani tko je kupio kojega suca, kojeg je klupskog čelnika je sudac zajebao i uzeo mu dvije tisuće maraka dok je od suparnika uzimao tri tisuće maraka pa je sudio kao da nije dobio ni marke itd. Nevjerojatna su svjedočanstva da je klub X sucu dao novac da ne ošteti klub Y koji igra protiv kluba Z jer se očekuje da će klub Y čija se čast spašava i sljedećem kolu odigrati pošteno protiv kluba J koji želi naštetiti klubu X. O igri ne znam što bih rekao. Nisam neki nogometaš pa ne mogu donositi stručne zaključke, ali sam se jednom zatekao na utakmici BH lige. Nakon odgledanih 15 minuta pitao sam prijatelja jel' se u BiH igra nogomet po istim pravilima kao u Europi ili je ovo neka podvrsta nogometa. Ako već postoji neki futsal, mali nogomet, nogomet na pijesku pretpostavio sam da u BiH postoji neki endemski nogomet samo po broju igrača i terenu sličan nogometu. Općenito sva bulumenta koja se godinama vrti oko BH nogometa je čudan svijet lijenčina, pijanica, razvojačenih ratnika, sitnih trgovaca, političara, propalih nogometaša i direktora javnih poduzeća. S poprilične distance ali i s razumijevanjem za poštene navijače sam pratio jadikovke sarajevskih medija nakon neuspjele skupštine u Holiday Inn-u poslije koje je Savez suspendiran od FIFE, UEFE i iz svih natjecanja. Novinarke mahaluše inače zaposlene u političkim emisijama FTV su radile 60. minutaške priloge ispred zgrade Saveza. Avdo Avdić je snimio dirljivi prilog o nekim dječacima koji treniraju u nekoj nogometnoj školi kojima je skupština Saveza neizglasavajući Statut koji je donijela UEFA ukrala sreću i nogometnu budućnost. Nevjerojatno su nalegli na ovu temu. Suspenzija reprezentacije nakon pobjede na Rumunjima je za navijače uistinu bila traumatična, ali još se fantastično poklopila s ideologijom medijskog i političkog Sarajeva kako su za sve krivi Srbi i Hrvati koji ne daju „Državu“. Ne treba zaboraviti da postoji jedna stvar u kojoj je BH nogomet rame uz rame sa svjetskim trendovima. Nogomet je i u BIH politika. Širom svijeta nogometni klubovi su se osnivali kao sportske frakcije neke skupine koja je dijelila iste političke stavove. Tko je nedavno gledao film „Montevideo, Bog te video“ mogao je primjetiti da je rivalitet dva beogradska prijeratna kluba bio dijelom i politički determiniran sukobom između velikosrpskih rojalista i malo manje velikosrpskih Jugoslavena. Mogao je vidjeti da su Hrvati iz Građanskog i HAŠK-a bojkotirali reprezentaciju zbog Karađorđevićeve diktature. Multietnički i multivjerski gradovi imaju derbije etničko-vjerskih klubova. Atletico i Real su pokazatelj i socijalnih i političkih razlika u Madridu. Inter protiv Milana. Celtic i Rangers u Glasgovu. Ateltico Bilbao kao Baskijski ponos unutar kastiljanske Španjolske. Sjetimo se presice Pepa Guardiole na katalonskom jeziku u Moskvi na zgražanje madridskih novinara... I kad se igra puno bolji nogomet, i kad postoji mogućnost da pobjedi gostujuća ekipa i kad klupsku upravu čine dobrodržeća pristojna gospoda nogomet je opet politika. Tako je i s BH nogometom zbog kojega su u programu nečega što je zamišljeno kao Javni RTV servis u BiH gnjevni slušatelje faktički pozivali na likvidaciju srpskih i hrvatskih izaslanika na Skupstinu nogometnog saveza. Ako je nogomet politika postavlja se pitanje je li moguć povratni utjecaj tj. da politiku sagledamo nogometnim pojmovnikom. I kakva je tu uloga Ivice Osima, Barbareza, Bajevića i njegove prije spomenute dosljednosti, iskrenosti i praktičnosti. Nakon što je neusvojen Statut iza kojega je stajala FIFA i UEFA
imenovan je Komitet za Normalizacju. Što znači da je izvan BiH određeno
tko čini vrh BH nogometa. Nedugo nakon početnog oduševljenja nogometno-političkom pobjedom iz Sarajeva su Osimu, Bajeviću i Barbarezu zamjerili što je obišao Dodika. Sastanak s Čovićem je već izazvao ozbiljna medijska mrmljanja. Samo
je nevjerojatan autoritet Ivice Osima zadržao da ova mrmljanja ne
prerastu u ozbiljna medijsko-reketaška razvlačenja. Naravno Osim je u
par kratkih izjava odjebao sve koji su počeli mrmljati. Smetaju im Amandmani po kojima neće moći nametati odluke samo bošnjačkih nogometnih županijskih saveza prostom većinom u tijelima Saveza. Oni su očekivali da će se Osim i njegova ekipa ponašati po uobičajenom sarajevskom političkom obrascu. Da će sjediti u Sarajevu, vrijeđati s Federalne Televizije, kukati kako eto Bosna nije normalna država i pozivati se na izvana nametnuti autoritet kao izvor moći i nakon „duge i teške bolesti“ dohakati svemu vlaškom i škutorskom što šuta „bubamaru“. Očekivali su da će se simbolika suspendirane nogometne reprezentacije moći koristiti u političke svrhe. |
Mješavina stilova: Izgled budućeg renesansnog Andrićgrada
Photo: www.novosti.rs
Tako će dvije hiljade i jedanaeste godine započeti slavna bitka za Višegrad, spustit će se s Bikavca bošnjački naučnici, i pod vodstvom pukovnika Muamera el Zukorlića i Jusufa Jurja Reismayera udariti na zidine srpske Firenze. A unutra hrabri branitelji, predvođeni vojvodom Milorenzom Dodicijem i uomo universaleom Beogardom da Vincijem, piscem, muzičarom, arhitektom i najvećim filmskim umjetnikom evropske renesanse. Udarila kultura na kulturu, udarila nauka na nauku, udario Turčin na Talijana, pa nastali Srbi i Bošnjaci

Photo: Dragan Kujundžić
Zvao me nekidan u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic.
Elem, upisao se Mujo u Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti, pa ga odmah sutradan poslalo na UN-ovu međunarodnu konferenciju o etničkim predrasudama. Vidio tamo prelijepu hostesu bujnih grudi, pa joj prišao da pita gdje je u kongresnom centru kafana. "Ah", nasmijala se ona, "ja nisam hostesa, ja sam profesorica sa Švedske kraljevske akademije."
"Ajde?!", iznenadio se Mujo. "Da", odgovorila ona, "držim predavanje o seksualnim stereotipima." "Zanimljivo", naslonio Mujo glavu na palac. "I jest", nastavila je profesorica. "Recimo, Francuzi se općenito smatraju najboljim ljubavnicima, a u stvari su to Grci. Ili, raširena je predrasuda da su Crnci najobdareniji, a najveće zapravo imaju američki Indijanci... Ah, baš sam dosadna, ja samo o sebi i svom poslu. Vi ste...?" "Vinetu", spremno će Mujo. "Vinetu Papadopulos, drago mi je."
Sastale se tako najumnije balkanske ahmedije da Bošnjačkom akademijom nauka i umjetnosti konačno definiraju nacionalni identitet, a Mujo već sutradan postao Vinetu Papadopulos. Dobro, to jest vic koji grubo vrijeđa Bošnjake, i sam gola etnička predrasuda, "duhovni i mentalni genocid", ili što će već sutra pisati na sajtu Rijaseta - ali kako drugačije i može završiti vic o Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti?
Dvije hiljade i jedanaeste godine sjetili se bošnjački vjerski poglavari da organiziraju tu, kako se zove, nacionalnu emancipaciju. Nisu zadovoljni reisi i be-ha-bije, ne znaju im Bošnjaci jesu li definirani vjerom, kulturom, historijom ili krvnom grupom, jesu li nacija ili džemat, jesu li muslimani koji su došli u Bosnu ili su brdo koje je došlo Muhamedu, ne znaju je li im islam od Boga ili od sultana, jesu li oni evropski muslimani ili arapski Evropljani, opći je nered i javašluk po pitanju bošnjačkog nacionalnog identiteta.
Dvjesto godina nakon ostatka one ravne ploče na leđima slonova, muftijama je po akademskom hidžretu počeo romantični devetnaesti vijek. A nema romantičnog devetnaestog vijeka ni narodnog preporoda bez Akademije nauka. Niti ima Akademije nauka da je nije osnovala posvećena glava.
"Hrvatska se ponosi biskupom Strossmayerom", opravdava tako Rijaset ulogu uleme u projektu BANU, "ne smeta joj što je biskup utemeljio Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti." Ne smeta, jasno, ni Rijasetu što biskup Strossmayer uopće nije utemeljio Hrvatsku, već Jugoslavensku akademiju. I što se, iz nekog razloga, Hrvatska uopće ne ponosi njime. U splitskom parku Josipa Jurja Strossmayera već desetak godina stoji prazan postament za spomenik, i cijelo to vrijeme traju ozbiljne javne polemike oko toga čiji bi spomenik trebao biti u Strossmayerovu parku: Tina Ujevića ili Franje Tuđmana. A sve Bošnjak glup.
PHOTOMONTAGE: E Che
Sastale se tako najumnije balkanske ahmedije u Novom Pazaru, pa izglasale za prvog predsjednika Akademije Strossmuamera efendiju Zukorlića. Jebiga, ako je s dvadeset godina mogao biti predsjednik Mešihata, a s trideset dekan univerziteta, što s četrdeset ne bi bio predsjednik akademije? S pedeset će vjerojatno biti reis Ujedinjenih naroda. Ako vam to djeluje malo brzo, nemojte smetnuti s uma da je bošnjačkim ilircima tek svanuo sabah devetnaestog vijeka. Valja stići do dvadeset prvog. A na tom dugačkom putovanju mimo svijeta ima samo jednu prepreku: srpsku renesansu.
Stotinjak kilometara istočnije, u Višegradu, položio naime Emir Kusturica kamen temeljac za Andrićgrad, prvi renesansni šeher u srpskoj istoriji. Šta je bilo? Otišao Emir na nekakvu konferenciju o etničkim stereotipima, sreo švedsku hostesu, i da skratim priču - sutradan vidio u nekim sarajevskim novinama da je po Hidžri 1432. godina. Pa se uplašio da je počeo petnaesti vijek, a u Srbiji renesanse ni od korova.
"Andrićgrad treba da vrati vrijeme kraja srednjeg i početka novog vijeka, kada renesansa na ovim prostorima, zbog otomanske imperije, nije mogla doći do izražaja", izložio je Kusturica pred mecenom Milogradom Dodikom projekt Serbian Renaissance Disneylanda, srpske turističke Meke - dobro, ne može Meka, daleko bilo, može srpski Dubrovnik - u slavu Ive Andrića: pravi, pravcati i novi, novcati stari renesansni Višegrad, Piucitta, sa sve pravoslavnom katedralom San Sava di Nemagna, marinom, pjacom i firentinskim arkadama, pod kojima signore Andrić piše "Na Drini Ponte Vecchio", a trubaduri pjevaju "U lepome starom gradu Andrićgradu, gde duboka Drina srednjim vekom teče, nedostaje samo rana renesansa, ašik s Miloradom skoro svako veče".
Tako su u Srbiji započeli turizam i renesansa. Izvrnuli Custurizza i Dodicchio historiju kao čarapu, dali konačno renesansi da "dođe do izražaja" i doumili povijesnu jezgru grada oko kojega će u stoljećima što dolaze niknuti Višegrad kakav danas znamo. Pa dodali kule i zidine, jer su čuli kako od Sandžaka dolaze otomanski akademici, da na ruševinama srpske renesanse sagrade Akademsku imperiju i definiraju bošnjački nacionalni identitet.
Tako će dvije hiljade i jedanaeste godine započeti slavna bitka za Višegrad, spustit će se s Bikavca bošnjački naučnici, i pod vodstvom pukovnika Muamera el Zukorlića i Jusufa Jurja Reismayera udariti na zidine srpske Firenze. A unutra hrabri branitelji, predvođeni vojvodom Milorenzom Dodicijem i uomo universaleom Beogardom da Vincijem, piscem, muzičarom, arhitektom i najvećim filmskim umjetnikom evropske renesanse. Udarila kultura na kulturu, udarila nauka na nauku, udario Turčin na Talijana, pa nastali Srbi i Bošnjaci.
Napeto je, kako vidite, u balkanskoj prošlosti, cijela Europa bez daha čeka karavane s najnovijim vijestima. Hoće li pobijediti andrićgradsko plemstvo i cijela Bosna postati renesansna despotovina nemanjićkih rendžera, da na izdahu hidžretskog quattrocenta iz marine na Drini isplovi Hristofor Holumbo i lađom Santa Maria Troierucizza za Kusturicu otkrije Ameriku? Ili će Piucitta postati bošnjačka turistička Meka i Medina, a novopazarski akademici kamengradskoj katedrali dodati četiri munare? Pa će se srpski sokol Sokolović nazvati pašom, Nemanja postati Emir, a Mujo Vinetu Papadopulos?
Hrvati - a vidim da pitate što je s njima - mirno za to vrijeme gledaju historiju Bosne. Oni su svoju nacionalnu emancipaciju već dovršili: ima i šest mjeseci da su u velikoj seobi naroda socijaldemokrati iz Perzije stigli u zapadnu Hercegovinu.
* Tekst preuzet iz Oslobođenja
Roma prvi put primila dva gola, Juventus slavio u derbiju kola
Arsenal će Božić dočekati na prvom mjestu, uvjerljiva pobjeda Leedsa
Luzar Smajić i Petrović ponudile pravi spektakl, Poljak ekspresno riješio Vasu Bakočevića!
Dinamo rutinski potvrdio prvo mjesto na kraju 2025. godine, Lokomotiva mogla i teže stradati
BiH ima 3,2M ljudi (1%odstupanje od brojke) a ne 3.9M pa jesu li ovi normalni
Pa sva 3 naroda se iseljavaju, natalitet Bošnjacima stagnira, a i mnogo je ljudi stradalo u ratu.
Pa sva 3 naroda se iseljavaju, natalitet Bošnjacima stagnira, a i mnogo je ljudi stradalo u ratu.joSO valčiĆ superstar..Ja sam rođen na jugu Hrvatske,u dolini pokraj plavog mora,budili me žabe i komari,milovali neretvanski vali..
Evo ko je u bih ministar kulture i sporta,ovaj klaun:
http://www.youtube.com/watch?v=38l29NBtj4Q&feature=related
Toliko o ozbiljnosti države.
http://www.youtube.com/watch?v=38l29NBtj4Q&feature=related
Toliko o ozbiljnosti države.
- Najnovije
- Najčitanije


Real Madrid preko Seville do nove prvenstvene pobjede
7 sati•Nogomet

Arsenal će Božić dočekati na prvom mjestu, uvjerljiva pobjeda Leedsa
7 sati•Nogomet

Roma prvi put primila dva gola, Juventus slavio u derbiju kola
7 sati•Nogomet

Izvrsni Mario Hezonja predvodio Real Madrid do pobjede, Božić vrlo dobar u porazu Granade
7 sati•Košarka

Sisak se nije uspio vratiti, Jesenice upisale pobjedu
8 sati•Zimski sportovi

Dinamo rutinski potvrdio prvo mjesto na kraju 2025. godine, Lokomotiva mogla i teže stradati
10 sati•Nogomet

Bayer Leverkusen nakon preokreta do pobjede u Leipzigu
8 sati•Nogomet

Luzar Smajić i Petrović ponudile pravi spektakl, Poljak ekspresno riješio Vasu Bakočevića!
11 sati•Ostali sportovi

Sjajni Ante Budimir s dva gola predvodio Osasunu do pobjede
10 sati•Nogomet

Kronologija: Dinamo pobjedom protiv Lokomotive potvrdio jesensku titulu
12 sati•Nogomet

Dinamo rutinski potvrdio prvo mjesto na kraju 2025. godine, Lokomotiva mogla i teže stradati
10 sati•Nogomet

Nogomet iz pakla: Putinovi klon-klubovi pretvorili okupirane teritorije u morbidni cirkus
18 sati•Nogomet

Jakirović s Hullom do nove pobjede, treće u nizu
12 sati•Nogomet

Kronologija: Mreže mirovale na Opus Areni, Slaven Belupo vraća se neporažen za Koprivnicu
15 sati•Nogomet

Poduža lista izostanaka i sumnjiva forma stvaraju probleme i Tottenhamu i Liverpoolu
15 sati•Nogomet




BiH je jedina zemlja koja 2011. godine nije popisala stanovništvo (niti ima namjeru to učiniti u dogledno vrijeme). U svjetskim okvirima društvo joj čini Somalija. Popis stanovništva nažalost u BiH nije statističko, demografsko ili ekonomsko pitanje. Pitanje popisa je prije svega ozbiljno političko pitanje posebno u dijelu etničke slike BiH 2011.















